D.I.C. Veritas

Večernje novosti, 02.03.2014., “Oluja“ i pred svetskim sudom

Počinje usmena rasprava pred Međunarodnim sudom pravde, po tužbama Hrvatske i Srbije. Sudije „mere“ događaje između 1991. i 1995.

DVADESETAK dana, dvadeset svedoka, hiljade stranica dokaza, istorijskih podataka i dokumenata, petnaest delilaca pravde najvišeg suda Ujedinjenih nacija i pravni timovi dveju država „oči u oči“ posle petnaest godina od pokretanja spora. U brojkama, to bi bila skica usmene rasprave koja se u ponedeljak otvara pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu po međusobnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid, navodno počinjen između 1991. i 1995. godine.

Pre nego što razmotri optužbe za kršenje Konvencije o genocidu, Sud bi najpre trebalo da odluči da li je nadležan da razmatra događaje iz perioda pre 27. aprila 1992, kada je nastala Savezna Republika Jugoslavija, država protiv koje je Hrvatska podnela tužbu 1999. godine.

Do 1. aprila, sudije, zapravo, neće čuti mnogo toga različitog od onoga što im dve države već nisu predočile u pisanom materijalu tokom prethodnih godina. Saslušaće svedoke za koje je zatraženo unakrsno ispitivanje, a sa tim iskazima, po zahtevu Suda, javnost će biti upoznata tek posle 1. aprila. Stavove Beograda braniće tim, na čelu sa Sašom Obradovićem, zvaničnim zastupnikom pred MSP.

Hrvatska ima 12 svedoka, Srbija – osam, od kojih su sedam očevici događaja za koje Beograd teži da dokaže da potpadaju pod pojam genocida. Osmi je ekspert, Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“.

DVE RUNDE
PRVA RUNDA RASPRAVE 3-18. marta
3-7. marta argumente iznosi Hrvatska
10-14. marta argumente iznosi Srbija
DRUGA RUNDA RASPRAVE 18. mart – 1. april
1999. početak spora hrvatskom tužbom
2010. Srbija odgovara kontratužbom


- Srpska strana tvrdi da je genocida bilo samo u akciji „Oluja“ i da ga nema u drugim počinjenim zločinima na obe strane – kaže Štbrac, za „Novosti“, verujući da će dokazi o 220.000 proteranih Srba, 2.000 ubijenih u akciji i posle nje, o popaljenoj i opljačkanoj imovini, uništenim kolektivnim spomenicima i imovini SPC biti dovoljni i da Sud definiciju genocida prepozna u „Oluji“.

- Ako tako ne bude, onda bi Sud morao da kaže, šta je to bilo, ako nije genocid? – kaže Štrbac.

Poznat kao zagovornik teze da je najbolje da Sud da ocenu događaja s početka devedesetih godina prošlog veka, nego da se o tome prave političke nagodbe, Štrbac i sada kaže:

- Dekretima se ovakvi slučajevi ne rešavaju.

Ipak, u narednim mesecima, dok se bude čekala presuda MSP, velikog posla i izazova biće i za političare sa obe strane granice, bez obzira na njihova uveravanja da tužbe nisu presudne za bilateralne odnose i da će po spuštanju haške zavese život krenuti dalje.

SUŽENA NADLEŽNOST

MSP ima nadležnost da odluči samo o tome da li je počinjen genocid, a, ukoliko bi konstatovao da postoje nekakva druga krivična dela, ona ne bi mogla da postanu predmet ovog spora, niti bi za njih mogla da se kazni neka od država.

- Dobro je što su se predstavnici vlada dogovorili da se proces ne pretvara u političku kampanju. Bojim se, međutim, da nije realno očekivati da će to svi poštovati. Strahujem da će se atmosfera i odnosi između ljudi pogoršati, a tu naročito mislim na to kako će se sve reflektovati na Srbe u Hrvatskoj – ocenjuje za naš list Milorad Pupovac, predsednik Srpskog nacionalnog veća u Hrvatskoj.

Kakva god da bude presuda, po mišljenju Štrpca, zadatak političara biće da je što bezbolnije primene. O lošem „odjeku“ presude na položaj Srba u Hrvatskoj, on samo konstatuje da i trenutno najbolje hrvatsko političko rukovodstvo po Srbe, njihovu situaciju ne može da učini boljom.

Štrbac je uveren da Srbija ne može da bude na gubitku, čak, iako spor ne dobije:

- Samim tim što će dokumentacija o stradanju Srba postati dostupna javnosti i stranim stručnjacima, ostati u arhivi Suda, Srbija je dobila. Uostalom, do pomirenja će pre dovesti presuda nego što bi tome doprineo vansudski dogovor političkih elita.

Šta će reći „haška vaga“ čućemo najranije na jesen, a po nekim procenama možda početkom sledeće godine.

STRANCI U SRPSKOM PRAVNOM TIMU

  • Vilijam Šabas, predsedavajući Međunarodnog udruženja proučavalaca genocida
  • Andreas Cimerman, profesor međunarodnog prava, jedan od urednika Komentara Statuta MSP
  • Kristijan Tamz, profesor međunarodnog prava, jedan od urednika Komentara Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida
  • Vejn Džordaš, londonski advokat sa titulom kraljičinog savetnika, ekspert za međunarodno krivično pravo.

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.