D.I.C. Veritas

Večernje novosti, 25.07.2018, U KNINU SA SRBIMA: Ovde smo da ne umre nada

Reporter “Novosti” sa našim sunarodnicima koji veruju u opstanak na ognjištu i bolje dane. Nadaju se da se posle promene lokalne vlasti njihov položaj polako menja u pozitivnom smeru

MNOGO ljudi na ulicama i u parkovima, primetno veliki broj automobila sa registarskim oznakama iz Srbije i kafići puni gostiju. Ovako bi se, u nekoliko reči, mogla opisati “slika” Knina ovih dana. Na sve strane, hrvatske zastave. Istaknute su sredinom jula u čast hrvatske fudbalske reprezentacije, čiji je uspeh na minulom Mundijalu i dalje glavna tema svih razgovora. Biće, kažu, još zadugo.

U jednom od kafića na Terazijama, kako Srbi u Kninu nazivaju centar grada, sedi poveća, vesela grupa mladih. Uz “domaće” tu su i gosti iz Beograda, Novog Sada i Šapca, koji, kako kažu, provode leto u gradu svojih predaka.

- Ceo godišnji odmor sam u Kninu – priča Milan Opačić iz Beograda. – Blizu je more, pa se svaki dan “spuštam” do Jadrana. Ovde mi živi deda. Uživam s njim i osećam da sam ovde svoj na svome.

- Njemu ovde bude super mesec dana, jer Knin leti mnogo živne, ali ne verujem da bi ovde mogao da živi – ubacuje se u razgovor Milanov prijatelj Marko, Srbin iz Knina koji ne želi da mu prezime pominjemo u novinama. – Vi za dan-dva odoste u Beograd, a ja ostajem ovde. Sve što štampa u Srbiji odavde prenese, odmah stiže u Zagreb, pa se naše reči tumače kako kome odgovara. A, to ponekad ume da bude vrlo mučno.

Otkriva nam Marko, ipak, da ima 27 godina. Zaposlen je, ima dobra primanja, ali…

- Iz godine u godinu sve je manje mladosti u Kninu – nastavlja Marko. – Popis stanovništva iz 2011. bio je ohrabrujući, jer je pokazivao da je 40 odsto stanovnika bilo mlađe od 30 godina. Ali, tokom poslednjih pet godina svaki četvrti stanovnik Knina napustio je grad. U potrazi za boljim životom mladi odlaze u Nemačku, Irsku, Kanadu… Grad napuštaju i Hrvati koji su se posle rata doselili iz Bosne i Hercegovine. Samo tokom prošle godine grad i opštinu napustilo je oko 4.000 ljudi… Ne znam čemu da se nadamo. Mada, da budem iskren, od prošlogodišnje smene lokalne vlasti ima nekih pozitivnih nagoveštaja.

Najstariji među našim sagovornicima, Branko, “stari” je Kninjanin, po zanimanju istoričar. Pamti, kaže, mnogo bolje dane.

- Pre poslednjeg, građanskog rata, Knin je bio razvijen, bogat grad – priča Branko. - Danas, od industrijske zone, ostali su samo putokazi. Samo u fabrici vijaka radilo je više od 3.500 radnika. Sada jedva 450. Knin je, takođe, bio i važan železnički čvor, pa je železnica upošljavala više od 3.000 radnika, a sada deset puta manje. S druge strane, najviši porast zapošljavanja bio je u Centru za socijalni rad. Pre tri i po decenije u njemu je bilo dvoje zaposlenih, a sad ih je više od 20. To sve govori. A, da ne govorim da su selo i poljoprivreda platili najveću cenu… Podilazi se sitnim carstvima, a budućnosti nema.

Pitamo ga gde je srpska kockica u toj slagalici današnjeg Knina?

- Postoji zakon i, po njemu, mi Srbi koji živimo u Hrvatskoj nismo obespravljeni, ali postoji i usmeni naputak, odnosno instrukcije, kako se ponašati prema Srbima – tvrdi naš sagovornik. – Za sve što želimo da uradimo treba nam “papir” više. Hrvati su dobili državu, ali su izgubili društvo. Kod većine nema solidarnosti, nema nesebičnosti, a to je osnova svakog zdravog društva. Nas Srbe za ove krajeve sada najviše vežu sakramenti. A, vreme današnje ne haje za stara obeležja. Ničija.

Predsednik Veća srpske nacionalne manjine u Kninu Gojko Rašković slaže se da se problemi, pa i oni koje imaju Srbi u Kninu, gomilaju više od dve decenije.

- Polako gubimo identitet, a to je ono najvažnije što treba da čuvamo i branimo – kaže Rašković. – Prava imamo na papiru, ali ona nikako da zažive. Neki od naših sunarodnika teško izuste da su Srbi, jer misle da će tako imati manje teškoća u svojim poslovima i školovanju dece. A, nemaju čega da se stide, jer su potomci čestitih i vrednih ljudi koji su vekovima gradili život na ovom komadu zemlje. No, naše je da se borimo i izborimo za ostvarenje svojih prava. Mi smo ovde da ne umre nada.

Kaže Rašković i da je lane, posle 22 godine tvrdokorne vladavine predstavnika HDZ, u Kninu došlo do smene vlasti. Objašnjava da je novi gradonačelnik Marko Jelić bio kandidat nezavisne liste, za kog su glasali i Hrvati i Srbi, a da njegovo ponašanje i rezultati trinaestomesečnog rada, nagoveštavaju bolje dane i za Knin i za sve njegove stanovnike.

- Preduzimljiv je i energičan čovek – kaže Rašković. – Ima ideje za nove privredne projekte i ni od koga ne preza da u njih uključi i Srbe. Hoće da nam pomogne, ima razumevanja za nas i verujem da će se postepeno sve, pa i položaj Srba u Kninu, zaista, pomaći u pozitivnom smeru.

JELIĆ: HRVATI I SRBI IMAJU ISTE PROBLEME

KNIN je grad svih njegovih građana, a na meni je da svima dam priliku da urade ono što žele ako je po zakonu – kaže, za “Novosti”, Marko Jelić, gradonačelnik Knina. – Nepoverenje, između Srba i Hrvata, naravno, postoji, ali ono polako nestaje. Jer, kad se ljudi “otvore” vide da svi imaju iste probleme i teret. Tada dođu do suštine, a to je ekonomska situacija.

Ona u Kninu nije dobra, ali se poboljšava. Prioriteti sadašnje gradske uprave su podrška preduzetnicima, turizmu, poljoprivredi i, naravno, kulturi budući da ako želite da ljudi ostanu morate im izgraditi duh. Slobodni ljudi menjaju svet. Ono ste što ste, a kulturna raznolikost nas gradi, daje snagu društvu i to ljudi moraju osetiti.

 

VIDE ŠANSU U POLjOPRIVREDI

U KNINU živi oko 3.000 Srba – kaže Gojko Rašković. – Oni koji imaju svoja imanja, vide šansu u obrađivanju zemlje, uzgoju stoke i pčelarstvu, pa se najčešće odlučuju za poljoprivrednu proizvodnju.

Svoje proizvode uglavnom prodaju na kninskoj pijaci. Neki od njih su u tom poslu, zaista, vrlo uspešni. Osim toga, ima i zaposlenih u fabrici DIV – nekadašnjoj Tvornici vijaka TVIK, kao i u policiji.

 

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.