D.I.C. Veritas

Večernje novosti, Tanjug, 22.08.2017, PRESUDE MLADIĆEVIM JATACIMA General Lugonja osuđen, oslobođeni mogu da tuže državu

Apelacioni sud u Beogradu je ovom odlukom preinačio drugu prvostepenu presudu kojom je u maju prošle godine zbog apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja bila odbijena optužba protiv svih okrivljenih

Jedanaest godina od pokretanja krivičnog postupka, Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je oslobodio 10 optuženih za pomaganje i skrivanje haškog optuženika generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića od 2002. do 2006. godine, dok je generala Marka Lugonju osudio na uslovnu kaznu zatvora od šest meseci sa rokom provere od godinu dana. 

Penzionisani general VRS Lugonja je jedini tokom procesa priznao da je skrivao Mladića u svom stanu.

Ovom odlukom, koja je objavljena na sajtu Apelacionog suda, preinačena je druga prvostepena presuda kojom je u maju prošle godine zbog apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja bila odbijena optužba protiv svih okrivljenih.

Prva prvostepena presuda iz 2010. Godine kojom su optuženi bili mahom oslobođeni ili su optužbe takođe zbog zastarelosti bile odbijene, bila je ukinuta je pa se suđenje ponavljalo po nalogu Apelacionog suda.

Pravosnažnom presudom optužbi su zbog nedostatka dokaza oslobođeni Stanko Ristić, Ljiljana Vasković, Borislav Ivanović, Predrag Ristić, Saša Badnjar, Ratko Vučetić, Tatjana Vasković Janjušević, Bojan Vasković i Blagoje Govedarica.

Lugonja, penzionisani general, je osuđen jer je u toku septembra 2002. godine u Beogradu krio Mladića u svom stanu i obezbeđivao mu namirnice kao i druge stvari potrebne za život iako je znao da se Mladić nalazi na optužnici haškog tužioca zbog izvršenja 15 krivičnih dela protiv čovečnosti i međunarodnog prava, a za kojim je Okružni sud u Beogradu u maju 2002. godine izdao poternicu.

Apelacioni sud navodi da smatra da je Lugonja izvršio krivično delo pomoć učiniocu posle izvršenog krivičnog dela s obzirom da je i sam priznao izvršenje krivičnog dela.

Prema tom priznanju, Lugonja je Mladića u svoj stan primio na nagovor generala Zdravka Tolimira, i zadržao se 5-6 dana.

Apelacioni sud podseća da je odluka da primi Mladića u svoj stan bila njegov izbor, kao i da mu je bilo poznato da je u Hagu bila podignuta optužnica protiv Mladića i raspisana poternica.

Mladiću je, kako je rekao na suđenju, pomogao jer je bio njegov komandant.

Što se tiče ostalih optuženih koji su sada oslobođeni optužbe, Apelacioni sud je našao da u konkretnom slučaju nije nastupila zastarelost krivičnog gonjenja kako je to navedeno u prvostepenoj presudi, ali da tokom postupka Javni tužilac nije ponudio dovoljno jasne i uverljive dokaze kojima bi potkrepio svoju optužbu, navodi se u odluci Apelacionog suda.

Jataci koji su krili Mladića posle 2006. do njegovog hapšenja pet godina kasnije 26. maja 2011, sklopili su sporazum o priznanju krivice s Tužilaštvom za ratne zločine, na uslovne kazne zatvora.

Mladiću je u završnoj fazi suđenje u Tribunalu.

OSLOBOĐENI MLADIĆEVI “JATACI” MOGU DA TUŽE DRŽAVU

Prvooptuženi za skrivanje Ratka Mladića, vojni pilot u penziji Stanko Ristić, koji je, posle više od 11 godina od hapšenja, sada pravosnažno oslobođen od optužbi, u pritvoru je zbog tog slučaja proveo 15 i po meseci, dok su ostali optuženi u privoru bili od tri do osam meseci.

Prema rečima Ristićevog branioca Nemanje Govedarice, Ristić sada ima pravo da traži odštetu od države zbog neosnovanog lišenja slobode – odnosno vreme provedeno u pritvoru, baš kao i svi ostali pravosnažno oslobođeni.

Da li će to i učiniti, odlučiće u narednom periodu nakon što primi pravosnažnu presudu, naveo je advokat Tanjugu. Ovaj slučaj počeo je u aprilu 2006. godine, hapšenjem više osumnjičenih za skrivanje tada najtraženijeg haškog begunca generala Vojske Republike Srpske – Mladića u svojim stanovima u Beogradu u periodu od 2002. do 2006. godine.

Do kraja maja uhapšeno je 12 ljudi, a prvoosumnjičeni je bio penzionisani oficir VRS Jovo Đogo, koji je u toku postupka preminuo ubrzo nakon izlaska iz pritvora.

Nakon više meseci provedenih u pritvoru, sud je sukcesivno ukidao pritvor optuženima, ali je samo Stanko Ristić u pritvoru bio u čak tri navrata.

U pritvoru je proveo ukupno više od 450 dana, od čega je bio 161 dan u samici.

U prvom mahu 2006. godine proveo je u pritvoru ukupno 162 dana tokom istraznog postupka.

Posle tri godine ponovo je uhapsen nakon posete roditeljima pokojnog Jova Doga u Kalinoviku u BIH.

Njegov sin, takođe pravosnažno oslobođen od optužbi u ovom slučaju Predrag Ristić u pritovru je bio tri i po meseca. Što se tiče pravosnažne presude, Ristićev branilac podseća da je od početka postupka odbrana tvrdila da nisu osnovane tvrdnje tužilaštva i da nema dokaza da su optuženi izvršili krivična dela.

“Apelacioni sud doneo je jedinu moguću i na zakonu zasnovanu odluku, rekao je Govedarica i napomenuo da tokom čitavog postupka tužilaštvo nije obezbedio nijedan materijalni dokaz ili iskaz svedoka, koji bi doveo do osuđujuće presude.

Pored toga, kako je naveo Govedarica, začuđujuće je to što tužilaštvo nije insistiralo na saslušaju Mladića u Haškomn tribunalu nakon njegovog hapšenja, već je to činila odbrana.

Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je oslobodio 10 optuženih za pomaganje i skrivanje Mladića od 2002. do 2006. godine, dok je generala Marka Lugonju osudio na uslovnu kaznu zatvora od šest meseci sa rokom provere od godinu dana.

Ovom odlukom preinačena je druga prvostepena presuda kojom je u maju prošle godine zbog apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja bila odbijena optužba protiv svih okrivljenih.

 

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.