Iako je pravni okvir za zaštitu manjina ocijenjen zadovoljavajućim, njegova primjena nije uvijek dobra, zaključuje odbor Vijeća Europe
Porast nacionalizma i političke radikalizacije ima negativan učinak na uživanje manjinskih prava, posebno u područjima koja su bila pogođena ratom, zaključuje se objavljenom izvješću Vijeća Europe o pravima nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Iako je pravni okvir za zaštitu manjina u Hrvatskoj ocijenjen zadovoljavajućim, njegova primjena nije uvijek dobra, zaključuje savjetodavni odbor Vijeća Europe koji nadzire provedbu konvencije o zaštiti nacionalnih manjina u RH.
Izvješće je pisano još u vrijeme bivše Vlade premijera Zorana Milanovića, no na njegov sadržaj očitavala se nova Vlada premijera Tihomira Oreškovića koja, na konstataciju da se pogoršala opća atmosfera prema manjinama, odgovara da je “RH ustrajna u namjeri unapređenja međuetničkog dijaloga te da odlučno inzistira na dosljednoj i punoj primjeni propisa kojima su nacionalnim manjinama zajamčena njihova prava”. Savjetodavni odbor Vijeća Europe smatra da incidenti u kojima je prisutan govor mržnje nisu samo u porastu, nego postaju i prihvatljiviji time što “se neki visoko rangirani politički lideri i članovi lokalnih vlasti sami upuštaju u retoriku koja je uvredljiva” za dio stanovništva i “može potaknuti međuetničke napetosti”.
Većina promatrača povezuje to pogoršanje sa slabljenjem vanjskog pritiska nakon pristupanja Europskoj uniji, navodi se u izvješću tijela koje nema veze s EU, nego s Vijećem Europe.
U izvješću se također ističe da su “nacionalistički osjećaji bili posebno prominentni” prilikom proslave 20. obljetnice “Oluje”. Izvješće zamjera na tome što se proslava odvijala “kao pobjednička parada, bez priznavanja civilnih žrtava na svim stranama”, na što Vlada RH u svom očitovanju podsjeća da RH ne negira da su tijekom i nakon “Oluje” počinjeni zločini, ali da su hrvatski generali u Haagu pravomoćno oslobođeni odgovornosti za zločine te da su hrvatski dužnosnici izrazili žaljenje za svim žrtvama. “Smatramo da je pravo svake države slaviti legitimno oslobađanje svoga nelegalno okupiranog teritorija uz isticanje pijeteta prema svim žrtvama, što Republike Hrvatska i čini”, navodi se u očitovanju Vlade na kritike iz Vijeća Europe.
Čežnja za ustaškim režimom
Članovi Savjetodavnog odbora koji su pisali izvješće posjetili su Hrvatsku i među ostalim navode da su zabrinuti zbog sve veće pojave “svastika i drugih manifestacija nostalgije za kolaboracionističkim ustaškim režimom tijekom II. svjetskog rata”. Te simbole doživljavaju kao “jezivo upozorenje pripadnicima nacionalnih manjina”. Iako su svjesni da krajnje desni ekstremisti nisu samo problem prisutan Hrvatskoj, pisci ovog izvješća Vijeća Europe zamjeraju hrvatskoj Vladi što ne promovira raspravu u javnosti o mnogim zločinima ustaškog režima prema manjinama. Izvješće analizira i kako manjine ostvaruju svoje pravo na upotrebu jezika i pisma te u tom pogledu izražava “duboku zabrinutost” zbog prosvjeda protiv uporabe ćirilice u Vukovaru i drugih postupaka u organizaciji Stožera za obranu hrvatskog Vukovara.
“Savjetodavni odbor duboko je zabrinut zbog toga što su nasilje i napetosti u Vukovaru od 2013. diljem zemlje potakli kampanju protiv upotreba ćiriličnog pisma, što rezultira time da mnogi pripadnici nacionalnih manjina koji koriste ćirilicu radije biraju da ne ostvare svoja prava nego da riskiraju nova neprijateljstva”, piše u izvješću. Kao suprotan primjer “iznimno povoljnih uvjeta” izvješće navodi vrlo raširenu upotrebu talijanskog jezika u Istri. Navodi i podatke da su hrvatske vlasti 2013. izdale 6524 hrvatsko-talijanske dvojezične osobne iskaznice, dok ih je samo 114 izdano u hrvatsko-srpskoj dvojezičnoj inačici, s latinicom i ćirilicom.
– Nakon ulaska u EU, obnovom opakog nacionalističkog i revizionističkog diskursa, umjesto unapređivanja prava nacionalnih manjina dobivamo suprotan trend. Umjesto da smo europskiji, mi nakon ulaska u EU postajemo sve manje europski – komentirao je Milorad Pupovac (SDSS).
Povezani tekstovi
