Suđenje Sanaderu nije nužno napredak u borbi protiv korupcije, a tvrdnja glavnog haaškog tužitelja i našeg ministra za Europu da Hrvatska surađuje ne znači i da surađuje potpuno. I zato ćemo mi, cijenjeni britanski zastupnici, oprezno pričekati s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora s EU, a čini nam se da bi se monitoring trebao produljiti i nakon stupanja u članstvo…
Skeptičan Donji dom
Tako bi se mogla sažeti rasprava parlamentaraca na prvom koraku u proceduri ratifikacije u britanskom parlamentu. U raspravi na Odboru za europski nadzor zastupnici su Donjeg doma zaključili: “Logično je da se ne može tražiti od Donjeg doma da ratificira pristupni ugovor dok se ne završi pretpristupni monitoring i dok se ne dokaže da je Hrvatska zaista potpuno spremna”. Citat je to iz zapisnika sa sjednice odbora, koja je održana 18. listopada, ali o kojoj hrvatska javnost dosad nije bila obaviještena, iako je zapisnik javno objavljen na stranicama britanskog parlamenta.
Cijeli zapisnik ostavlja dojam da britanski parlamentarci dosta oštro i skeptično gledaju na spremnost Hrvatske za članstvo u EU. Suđenje Sanaderu za korupciju uspoređuju sa suđenjem bivšoj premijerki Juliji Timošenko u Ukrajini. Iako ne idu tako daleko da kažu da je protiv Sanadera pokrenut politički proces kao protiv J. Timošenko, već samo spominjanje dvaju primjera u istoj rečenici poslužilo im je da relativiziraju hrvatsku borbu protiv korupcije na najvišem nivou.
- Vezano uz optužnicu protiv bivšeg hrvatskog premijera zbog korupcije primijetili smo da to ne znači nužno, samo po sebi, postizanje napretka (usporediti s razvojem događaja slične prirode u Ukrajini) – piše u zapisniku sa sjednice europskog odbora britanskog parlamenta. Posebno je zanimljivo kako članovi tog odbora ne vjeruju ni u punu suradnju Hrvatske s Haaškim sudom, iako ih i glavni tužitelj Serge Brammertz i njihov ministar za Europu David Lidington uvjeravaju u to da je suradnja puna i pozitivna.
- Ovo prilikom ministar kaže da u izvješću o monitoringu piše da Hrvatska nastavlja u potpunosti surađivati s ICTY-jem. To nije tako – zaključuju članovi odbora pa obrazlažu: u izvješću o monitoringu piše kako je glavni haaški tužitelj “dao pozitivno izvješće o suradnji Hrvatske s ICTY-jem”. Iako odmah potom priznaju da Brammertzovo izvješće nisu ni vidjeli, britanski parlamentarci znalački zaključuju da “pozitivno” nije isto što i “u potpunosti”. Žale se i da im nije objašnjeno značenje činjenice da je ICTY odbio zahtjev Hrvatske za dodjeljivanjem statusa “prijatelja suda” u žalbenom postupku u slučaju Gotovina i Markač.
- Sve to, kao i daljnji nedostatak napretka u otkrivanju sudbine nestalih vojnih dokumenata (misli se na topničke dnevnike, op.a.), navodi na zaključak da nije postignuta ‘puna suradnja’, kako ju je definirao ministar – piše u zaključcima odbora.
A nezavisno sudstvo?
Komisija je u jesenskom izvješću o monitoringu upozorila Hrvatsku i na još uvijek neriješen problem sporog pravosuđa, a britanski zastupnici u tome se slažu s Komisijom. “Sa 774.718 zaostalih predmeta i s tek sada uvedenim sustavom u kojem sudovi izvještavaju Ministarstvo pravosuđa o predmetima starijim od 10 godina, evidentno je da predstoji još dug put prije nego što budemo mogli reći da Hrvatska ima učinkovit i djelotvoran pravni sustav”, navodi se u zaključcima odbora. Na kraju, u prilično pesimističnoj rečenici, britanski parlamentarci koji sjede u Odboru za europski nadzor zaključuju da u Hrvatskoj “još nije postignuto stanje” u kojem postoji nezavisno sudstvo sposobno za otkrivanje i kažnjavanje sukoba interesa, korupcije i organiziranog kriminala. “Upitno je hoće li to biti postignuto do pristupanja. Monitoring nakon pristupanja čini se trenutačno jedinom preostalom opcijom za EU”.
Povezani tekstovi
