Kad bi došlo do promjene stavka 1. članka 12. Zakona o pravima manjina, na dvojezičnost više ne bi imao pravo ni jedan grad.
Čeka li nas nakon braka referendum i o ćirilici? Stožer za obranu hrvatskog Vukovara uspio je, tvrdi, prikupiti dovoljno potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma kojim se traži da pravo na dvojezičnost ima ona nacionalna manjina koja čini više od 50 posto stanovnika u nekom gradu ili općini. Iako će se točan broj potpisa znati u srijedu, prve su procjene Stožera da je sakupljeno oko pola milijuna potpisa potrebnih za promjenu stavka 1. članka 12. Zakona o pravima nacionalnih manjina. Potpisi će, kaže glasnogovornik Stožera Igor Gavrić, najvjerojatnije do kraja tjedna na provjeru u Ministarstvo uprave te očekuje da će Vlada i Sabor vrlo brzo donijeti odluku o raspisivanju referenduma.
Otvoreni animozitet
– “Ćirilični” referendum je za Vladu puno ozbiljnije pitanje od braka. Riječ je o otvorenoj diskriminaciji. Nešto možete tolerirati do određene točke, ali ako to preraste u otvoreni animozitet, onda se ne treba skrivati iza Ustavnog suda – komentirao je premijer Zoran Milanović u Osijeku pitanje “ćiriličnog” referenduma koji se, kako je poručio, neće dogoditi. Tu inicijativu smatra lošom i nedobronamjernom.
– Suprotstavit ćemo mu se svim pravnim sredstvima i za to nam ne treba Ustavni sud jer Hrvatski sabor donosi Ustav i ovlašten ga je tumačiti. Ako pogriješi u tumačenju, onda Ustavni sud ima pravo reagirati – rekao je premijer.
I ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić uvjerava da se referendum neće održati.
– Potpisivanjem Ugovora o pristupanju EU potpisali smo i obvezu o produbljavanju provođenja postojećeg Zakona o pravima nacionalnih manjina. To je međunarodna obveza koju smo preuzeli – kaže V. Pusić.
Izjavu premijera Milanovića u Stožeru drže neodgovornom i opasnom te poručuju da će se u slučaju nepoštovanja volje građana služiti peticijama, referendumima, mirnim prosvjedima pa i neposluhom i građanskim buntom.
Ugroženi i Česi
Kad bi došlo do promjene stavka 1. članka 12. Zakona o pravima manjina, na dvojezičnost više ne bi imao pravo ni jedan grad. Bez tog prava ostale bi i brojne općine. U Karlovačkoj bi županiji ploče ostale samo na općini Krnjak (68,6 posto Srba). U Vojniću i općini Plaški (44,71 posto Srba) ćirilične ploče morale bi se maknuti.
– To podizanje granice, odnosno postavljanje uvjeta da pravo na dvojezičnost ima ona nacionalna manjina koja čini više od 50 posto stanovnika u nekom gradu ili općini, forsira se isključivo zbog Srba, što je onda separacija – kaže Nikola Ljubojević, dožupan za srpsku nacionalnu manjinu.
Bez dvojezičnih ploča ostali bi i Česi u Grubišnom Polju, ali i u Daruvaru, gdje ih je 21,36 posto i gdje su se prije desetak godina između tadašnje vlasti i pripadnika češke nacionalne manjine lomila koplja upravo zbog dvojezičnih natpisa.
– Kad bi referendum prošao, svuda gdje je dvojezičnost nastupila po sili zakona, a ne statutima i međunarodnim ugovorima, bila bi ukinuta. Manjina bi ostala i bez prava na uporabu svog pisma u službenoj komunikaciji – kaže Furio Radin, saborski zastupnik talijanske manjine.
(Surađivali Z. Strižić/VLM, V. Balen/VLM, M. Palijan/VLM, S. Lepan/VLM, Elena Čuljat/VLM, S. Bičak/VLM)
U nekim općinama ćirilica bi ‘preživjela’
Talijani u Rijeci smiju koristiti vlastito pismo i jezik
U Rijeci je dvojezičnost ukinuta 1953., u vrijeme traženja pripojenja Trsta Jugoslaviji. U Rijeci je 2445 Talijana pa se o potrebi uvođenja dvojezičnih ploča ne razmišlja, no po Statutu grada iz 2006., osigurava im se “uporaba vlastita jezika i pisma u javnim poslovima.”
Referendum u Markušici ništa neće promijeniti
U općini Markušica koju osim mjesta Markušica čine Ostrovo, Gaboš, Podrinje i Karadžićevo, nedaleko od Vinkovaca, živi 90 posto Srba i 5 do 6 posto Hrvata i tu su dvojezične ploče odavno. Referendum Stožera neće ništa promijeniti jer je ondje Srba daleko iznad 50 posto.
U Erdutu Srbi čine 57% stanovništva, a u Bijelom Polju 90%
Ćirilične ploče u općini Erdut postavljene su još 1997. i referendum o dvojezičnosti u toj općini s približno 7700 stanovnika ne bi ništa promijenio. Srpska nacionalna manjina, navodi načelnik, čini 57 posto stanovništva. U Bijelom se Brdu, pak, taj postotak penje na 90.
U općini Končanica manjina su Hrvati, Čeha ima više
Nešto kompliciranija, čak paradoksalna situacija je u općini Končanica. Ondje su Česi većina u odnosu na Hrvate. Čeha je 47,03, a Hrvata 41,65 posto. Hrvati su na posljednjim lokalnim izborima zbog toga birali svojeg manjinskog zamjenika načelnika.
U Gvozdu i Dvoru dvojezične ploče ne bi se mijenjale
Na području Sisačko-moslavačke županije, bez obzira na ishod referenduma, dvojezičnost će ostati u općinama Gvozd i Dvor gdje Srbi čine više od 50 posto stanovništva. U općini Gvozd u općinskom središtu Vrginmostu i još 18 naselja živi ukupno 3779 stanovnika. Njih 57 posto su Srbi, 40 posto čine Hrvati, a tri posto pripadnici drugih manjina.
Prava nacionalnih manjina ne mogu se mijenjati
Josip Leko
I predsjednik Sabora Josip Leko uvjeren je da do referenduma o ćilirici neće doći.
– Problematika ovog referenduma nije uređena. Predstoji nam ozbiljan posao na promjeni Ustava i donošenju Zakona o referendumu. Kad je riječ o pravima nacionalnih manjina i ljudskim pravima, to je malo drukčija situacija jer Ustav RH navodi vrijednosti hrvatskog društva koje nije moguće mijenjati ni na referendumu ni u Ustavu jer su dio standarda koji vrijedi i koji je RH prihvatila – kaže Leko. (tr/VLM)
Povezani tekstovi
