Na sastanku će se raspraviti metodologija i duljina rada Komisije, a potom će ona izreći mišljenje o Stepincu. Franjo smatra da ne bi trebala raditi dulje od godinu dana
Prvi sastanak mješovite katoličko-pravoslavne komisijekoja treba razmotriti djelovanje kardinala Stepinca tijekom Drugog svjetskog rata održat će se 12. i 13. srpnja u Rimu, doznajemo iz pouzdanih izvora. Na tom prvom sastanku raspravit će se ne samo o metodologiji nego i o roku rada komisije nakon kojeg će ona trebati izreći svoje mišljenje o Stepincu. Koliko smo uspjeli doznati, papa Franjo, koji je preporučio osnivanje takve komisije, smatra kako ona ne bi trebala raditi dulje od godine dana.
Na tom prvom, a kako se čini, tako će biti i na ostalim sastancima mješovite komisije, neće biti predstavnika Vatikana i sastanak će se odvijati izvan vatikanskih zidina. Papa Franjo želi da komisija radi bez ikakvih vanjskih utjecaja, odnosno vatikanskih.
10 članova Komisije
Podsjetimo, članovi su komisije s katoličke strane, odnosno Hrvatske biskupske konferencije, zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić, požeški biskup Antun Škvorčević, mostarsko-duvanjski biskupRatko Perić, prof. dr. sc. Jure Krišto i prof. dr. sc. Mario Jareb. S pravoslavne strane, odnosno Srpske pravoslavne crkve, u Komisiji su mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, episkop pakrački Jovan, episkop bački Irinej i bivši veleposlanik Srbije pri Svetoj Stolici Darko Tanasković. Još se ne zna hoće li svi nazočiti prvom sastanku u utorak.
Kardinala Alojzija Stepinca beatificirao je papa Ivan Pavao II. 3. listopada 1998., a sada je sve spremno za njegovu kanonizaciju.
Srpska pravoslavna crkva protivi se Stepinčevoj kanonizaciji jer drži da se nije dovoljno zauzeo za pravoslavce, Srbe, Židove i Rome koji su u vrijeme NDH bili proganjani. SPC je poslao pismo papi Franji, koji je pak, uz to što je kazao kako za njega nema dvojbi o Stepinčevoj svetosti, preporučio osnivanje pravoslavno-katoličke komisije koja bi razmotrila događaje u Drugom svjetskom ratu.
Papa Franjo je 28. svibnja 2015. o toj svojoj preporuci obavijestio hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović koja je došla u Vatikan. Istodobno, u Beogradu je boravio predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinal Kurt Koch, koji je predstavnicima SPC-a i srbijanskom predsjedniku Tomislavu Nikoliću prenio papin prijedlog o mješovitoj komisiji. Papa Franjo primio je u rujnu 2015. srbijanskog predsjednika Nikolića, s kojim je razgovarao i o kanonizaciji Stepinca.
Nikolić je nakon razgovora izjavio kako je prenio papi i ono što mu je već napisao, odnosno „da su i katolički i pravoslavni svećenici bili proganjani u vrijeme komunizma pa prema tome Katolička crkva može Stepinca smatrati mučenikom i blaženikom, ali prije nego što ga se proglasi svecem, trebalo bi vidjeti i zašto je šutio pred tolikim zločinima u Drugom svjetskom ratu“.
Važni susreti
Franjo drži kako se dijalogom može doći do minimuma suglasja. Da su važni susreti, pokazalo se i prvim sastankom pape Franje i patrijarha Ruske pravoslavne crkve Kirila na Kubi u veljači ove godine.
Svojedobno, u doba Berlinskog zida, pape su imenovali neke kardinale u komunističkim zemljama samo „in pectore“, odnosno bez objavljivanja njihovih imena kako im ne bi ugrozili život. Valjda, kako mi je u polušali kazao jedan vatikanist, nakon što smo prevladali to vrijeme, nećemo doći u doba u kojem ćemo imati i svece „in pectore“ kakav je, zasad, kardinal Alojzije Stepinac.
Povezani tekstovi
