Da su Vlada i predsjednica reagirale jasno i razgovijetno, mediji ne bi morali analizirati njihov odgovor na nasilje, kaže Milardović
Fizički napadi na 18-godišnjeg azilanta, na navijače Partizana i Hajduka, napad suzavcem na homoseksualce i vrijeđanje na rasnoj osnovi filmske zvijezde Jamieja Foxxa, i to sve u manje od dva tjedna, događaji su koji su ponovno potaknuli komentare o porastu nasilja iz mržnje u Hrvatskoj. Pod povećalom su i državne institucije i njihov odgovor na te događaje, a posebne su zamjerke upućene predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović zbog zakašnjele reakcije na napad na klub Super Super, u koji je bačen suzavac za tematske LGBT večeri.
Propuštena prilika
Za razliku od Vlade, čiji je potpredsjednik Davor Ivo Stier došao na lice mjesta, osudio napad kao kukavički čin i poručio da se mora poštovati dostojanstvo svake osobe, reakcije predsjednice nije bilo puna dva dana. Na kraju se oglasila priopćenjem i osudila “svaki oblik nasilja i nesnošljivosti”, ali i apelirala na suzdržavanje od komentara dok se ne utvrdi stvarni motiv napada.
Josip Kregar s Katedre za sociologiju zagrebačkoga Pravnog fakulteta smatra da je predsjednica time relativizirala napad i propustila priliku da s pozicije moralnogautoriteta koji joj daje njezina funkcija jasno i nedvosmisleno osudi netrpeljivost.
– I premijer i predsjednica žele istodobno biti dobro primljeni na dvije strane pa onda govore kontradiktorne stvari, ovisno o tome s kim razgovaraju i koji je trenutak – uvjeren je Kregar.
Smatra da je riječ o licemjerju koje ohrabruje govor mržnje. Da bi predsjednica trebala jasnije i konzistentnije štititi prava manjinskih skupina, smatra i profesorica ustavnog prava Sanja Barić koja podsjeća da je Grabar-Kitarović iznoseći svoj politički program isticala da želi biti faktor zajedništva.
– Ona bi morala više i jasnije stati u zaštitu manjina, ovako je nekonzistentna – kaže Barić.
Podsjeća da predsjednica nije čekala da se utvrde motivi “bakljade” na utakmici s Češkom, nego ju je odmah proglasila djelovanjem Orjune, a smeta joj i što se Grabar-Kitarović, odgovarajući na prozivke zbog mlake reakcije na nasilje, požalila na govor mržnje protiv institucije predsjednice.
– Govor mržnje precizno je definiran zakonom i ne može se primijeniti prema institucijama. Predsjednica bi to morala znati, posebno zato što nam bolno nedostaje obrazovanje o temeljnim funkcijama države – upozorava Barić.
Na osobnoj razini
Da je izostala jasna i razgovijetna reakcija predsjednice, smatra i politolog Anđelko Milardović.
– Da su Vlada i predsjednica reagirale usklađeno, jasno i razgovijetno, mediji ne bi morali analizirati njihov odgovor na nasilje – tumači Milardović.
Smatra da predsjednica loše reagira na kritike, čak i kad su argumentirane, ali i upozorava da protiv Grabar-Kitarović “postoji i jedna pljuvačka razina kritika koje nisu usmjerene na djelovanje institucije, nego na nju kao osobu, prije svega kao ženu”.
To je pljuvačka razina
Profesorica ustavnog prava Sanja Barić smatra da je mlakom reakcijom na suzavac u klubu Super Super Kolinda Grabar-Kitarović pokazala nedosljednost, s obzirom na to da je kao okosnicu svoje politike nudila zajedništvo. Upozorava i da predsjednica kritike na svoj račun ne bi smjela tumačiti kao napad na instituciju jer se tako, kaže, slabi povjerenje građana u institucije.
Politolog Anđelko Milardović uvjeren je da je Grabar-Kitarović djelomično u pravu kada upozorava da je i sama izložena govoru mržnje.
– Količina govora mržnje usmjerena prema predsjednici preko novih medija dosad je neviđena. Postoji jedna pljuvačka razina, ali postoje i kritike koje nisu upućene njoj kao osobi ili prema instituciji, nego njezinu djelovanju.
Povezani tekstovi
