Pojašnjavaju kako je samo vrijednost zgrada, stanova i odmarališta srbijanskih tvrtki i općina u Hrvatskoj, u trenutku raspada SFRJ, bila vrijedna 1,8 milijardi eura
Najave iz Hrvatske da će se ulazak Srbije u EU uvjetovati nekim stvarima rezultirao je i današnjim tekstom u srbijanskom dnevnom listu Novosti, a u kojem se navode koja sve potraživanja Srbija ima u Hrvatskoj.
– Kada bi se uspoređivala potraživanja Srbije od Hrvatske i obrnuto, vaga bi dobrano prevagnula na – srpsku stranu. Jer, srpski građani i firme od Hrvatske očekuju imovinu vrijednu između 30 i 40 milijardi eura! Zahtjeve Hrvatske nemoguće je izraziti brojkama, jer svi koji nešto traže od Srbije iz godine u godinu obračunavaju i kamate. Računa se, ipak, da hrvatska poduzeća, bez kamata, potražuju oko 800 milijuna eura. U Srbiji je oko 150 hrvatskih poduzeća imalo imovinu, a dvadesetak je uspelo da nadoknadi imovinu, navode u Novostima.
Pojašnjavaju kako je samo vrijednost zgrada, stanova i odmarališta srbijanskih tvrtki i općina u Hrvatskoj, u trenutku raspada SFRJ, bila vrijedna 1,8 milijardi eura. U izračunima se pozivaju na tadašnje procjene Republičke direkcije za imovinu i navodi kako je u Hrvatskoj imovinu ostavilo 300-400 srpskih tvrtki među kojima su „Železnice Srbije“, NIS, „Simpo“…
Navodi se i da su hrvatski sudovi godinama odbijali tužbe srbijanskih tvrtki te da se to pravdalo činjenicom da oštećene tvrtke nisu imale pravo svojine 1990. godine. – Spisak imovine građana koja je ostala u Hrvatskoj daleko je veći od onoga što traže tvrtke. Nekadašnji Komitet za raseljene osobe izvršio je popis 1995, poslije akcije „Oluja“. Imovina koju smo popisali premašila je 30 milijardi eura, tvrdi Borislav Mikelić koji je 90-ih godina bio i premijer tzv. RSK.
Pojašnjava kako je njihova evidencija pokazala da su Srbi u Hrvatskoj imali najmanje 600.000 hektara zemljišta, 14 milijuna kvadrata građevinskog zemljišta, da su ostali bez 90-100 milijuna eura deviznih rezervi, tri i po milijarde dinara u poslovnim bankama i 600 milijuna dinara vrijednosnih papira kao i da su započete, a nedovršene, investicije procijenjene na 400 milijuna eura, a zalihe robe na 15,5 milijardi dinara.
Javio se i predsjednik Veritasa Savo Štrbac koji kaže kako je jedan od sporednih tužbenih zahtjeva o kom će odlučivati Međunarodni sud u Hagu po tužbama Srbije i Hrvatske za genocid, zahtjev Hrvatske da joj Srbija nadoknadi štetu koju je tijekom rata pretrpjelo hrvatsko gospodarstvo. Podsjeća da je i Srbija podnijela zahtjev da se svim Srbima nadoknadi šteta koju su pretrpjeli tijekom rata te da ako sud prihvati ove zahtjeve da će se poslije okončanja postupka po glavnoj tužbi povesti postupak za naknadu štete jedne ili druge zemlje. Novosti navode kako se na listi hrvatskih tvrtki koje potražuju imovinu od Srbije nalaze INA, Kraš, Luka Rijeka, Frank, Borovo… S vremena na vrijeme, u Beograd stižu zahtjevi, a do sada ih je više od tridesetak, dok s kao i da s vremena na vrijeme u Beograd stižu dopisu od nekih tvrtki koje potražuju svoju imovinu. Najvredniju imovinu u Srbiji je imala INA, a odnosi se prije svega na benzinske pumpe.