Danas je pred Županijskim sudom u Rijeci održano pripremno ročište za glavni pretres u predmetu protiv optuženog Jure Šimića zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika počinjenog u septembru 1991. godine nad trojicom zarobljenih oficira JNA.
Ujutro u 7.20 časova, 29. septembra 1991, pripadnici Zbora narodne garde (ZNG) Republike Hrvatske otpočeli su opšti napad na sve vojne objekte JNA u garnizonu Bjelovar, koji su već 15 dana bili pod totalnom blokadom.
Pošto je izostala pomoć viših komandi JNA, a nastala situacija na izmaku dana nije davala nikakvu šansu za dalju uspješnu odbranu, komandant 265. mehanizovane brigade, stacionirane u kasarni na Vojnoviću, pukovnik Rajko Kovačević, naredio je obustavu dalje odbrane, odlaganje oružja, predaju vojnika i starješina i njihovo postrojavanje u krugu kasarne, nakon čega su oko 19 časova pripadnici ZNG ušli u kasarnu iz koje se više nije pružao nikakav otpor.
Optužnicom Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, Šimić se tereti da je kao predsjednik regionalnog Kriznog štaba za Bilogorsko-podravsku regiju, 29. septembra 1991. godine u Bjelovaru, nakon ulaska hrvatskih vojno-redarstvenih snaga u kasarnu “Božidar Adžija” na Vojnoviću, u kojoj se predalo 60-ak oficira i 150 redovnih vojnika JNA, razoružanih i postrojenih na poligonu unutar kasarne, te obučenih samo u potkošulje i hlače, izdvojio iz grupe prozivanjem trojicu zarobljenika: komandanta Kovačevića i njegove pomoćnike, potpukovnika Miljka Vasića i kapetana prve klase Dragišu Jovanovića, zatim naredio grupi od više naoružanih za sada nepoznatih pripadnika hrvatskih vojno-redarstvenih snaga, da ih odvedu desetak metara dalje i liše života, što su oni i učinili hicima iz vatrenog oružja.
Porodica pokojnog Dragiše Jovanovića je u julu 1998. godine uputila zahtjev Haškom tribunalu za pokretanje službene istrage protiv Jure Šimića i njegovih saradnika, ali Tužilaštvo toga suda nikada nije otvorilo službenu istragu.
Vojno tužilaštvo u Beogradu je 1992. godine podiglo optužnicu protiv Jure Šimića i njegovih saradnika, koja mu je, preko Veća za ratne zločine u Beogradu, dostavljena u avgustu 2011. radi uručenja, što je isprovociralo Hrvatski sabor da, u oktobru 2011., donese Zakon o ništavosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije, koji je spriječio daljnje postupanje po njoj.
Županijsko tužilaštvo u Bjelovaru, u maju 2006. godine, nakon što im je Haški tribunal ustupio dokumentaciju, zatražilo je provođenje istražnih radnji o ubistvima oficira JNA u bjelovarskoj kasarni protiv nepoznatih počinilaca.
Nakon što su 2006. godine, na godišnjicu ovog događaja, elektronski mediji u regionu emitovali snimke na kojima se vide zločini počinjeni nad pripadnicima JNA, i nakon što su video zapisi dospjeli u nadležne pravosudne ustanove u Srbiji i Hrvatskoj, Županijski sud u Bjelovaru je, po zahtjevu Županijskog tužilaštva u Bjelovara, protiv Jure Šimića, u novembru 2010., pokrenuo istragu “zbog osnovane sumnje na počinjenje krivičnog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika”. Predmet u fazi istrage je u međuvremenu prebačen na delegirani Županijski sud u Rijeci, a osumnjičeni Šimić je, nakon 11 dana provedenih u pritvoru, pušten da se brani sa slobode, na kojoj se i dalje nalazi.
Glavni pretres je zakazan za 8, 9. i 10. juna ove godine.
U Beogradu, 09.04.2015.
P R E D S J E D N I K
Savo Štrbac
Povezani tekstovi
