Povodom Međunarodnog dana nestalih i ove kao i predhodnih godina u javnosti se iznose podaci i brojke o nestalima iz ratova devedesetih prošlog vijeka, kako u cijelom regionu tako i u pojedinim državama i regijama, uključujući i njihovu nacionalnu pripadnost. Po već ustaljenoj praksi, najviše se manipuliše sa srpskim žrtvama sa područja Hrvatske i bivše RSK, valjda zbog toga što jedino oni nemaju državu pa ni sopstvenu administraciju koja bi se isključivo bavila ovim pitanjem.
Nakon pada RSK u avgustu 1995. godine, Veritas je preuzeo dokumentaciju njene komisije za nestala lica i nastavio da se intenzivno bavi srpskim žrtvama, a njegove podatke koriste i domaće i međunarodne organizavije i institucije koje se bave žrtvama rata. Veritasovi spiskovi srpskih žrtava na području RH i bivše RSK (www.veritas.org.rs), sastavni su dio kontratužbe Srbije protiv Hrvatske u sporu o genocidu koji se vodi pred Međunarodnim sudom pravde, u kojem je glavni pretres održan od 3. marta do 1. aprila o.g., i u kojem se presuda očekuje do kraja ove ili početkom iduće godine. Zbog toga se smatramo prozvanima i pozvanima da javnost upoznamo i sa našim podacima o nestalima osobama.
Sa današnjim danom na Veritasovoj listi nestalih lica srpske nacionalnosti na području Hrvatske od 1991. do 1998. godine nalazi se 1.909 lica. Od toga broja 1.330 (70%) su civili, 514 (27%) su žene; u trenutku nestanka 743 (39%) imali su više od 60 godina, a 11 su bili maloljetni; 1991. godine nestalo ih je 677 (35%). dok ih je 1995. nestalo 1.049 (55%).
Osnova za manipulacije sa brojem nestalih i njihovom nacionalnom pripadnošću je i treće izdanje Knjige osoba nestalih za područje Hrvatske, sa stanjem na dan 30. aprila 2012., čiji izdavač je Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK), objavljene u julu 2013. godine. Ovo izdanje sadrži popis 1.868 osoba koje se vode kao nestale i 454 osobe za kojima je otvoren zahtjev za traženje posmrtnih ostataka, ili ukupno 2.322 imena. Popis nestalih za ovu knjigu pravljen je po veoma strogim pravilima MKCK, po kojima samo najbliža rodbina ima pravo da otvori zvanični zahtjev za traženje, što je automatski isključivalo spiskove nestalih koje su prikupile vladine i nevladine organizacije. Zbog takvog pravila sa Veritasove evidencije čak 868 osoba nije se nalazilo u toj knjizi. U narednom izdanju pomenute Knjige trebala bi se naći sva imena nestalih, bez obzira na čijim spiskovima se nalaze i ko je prijavio njihov nestanak.
U zadnjih trinaest godina iz zajedničkih, masovnih i pojedinačnih grobnica na području Hrvatske i bivše RSK ekshumirano je ukupno 1.299 leševa srpskih žrtava, od čega je do sada identifikovano 878 posmrtnih ostataka,.
Veritas trenutno raspolaže sa još 385 poznatih grobnih mjesta srpskih žrtava na području Hrvatske, najviše iz akcija “Bljesak” i “Oluja”, koja se uz malo dobre volje sa hrvatske strane mogu odmah ekshumirati kao što su mogli i ranijih godina.
Veritas je prikupio i velik broj informacija o mogućim mjestima ukopa, pojedinačnim i masovnim, stradalih Srba u svim fazama rata, koje tek treba provjeriti na licu mjesta. Hrvatska strana opstruira ekshumacije i identifikacije srpskih žrtava iz razloga što bi pronalaženje svih leševa srpskih žrtava pokvarilo njen “imidž” kao “žrtve srpske agresije”.
Veritas pozdravlja čin potpisivanja Deklaracije o ulozi države u rješavanju pitanja nestalih osoba usljed oružanih sukoba i kršenja ljudskih prava, koju su danas u Mostaru potpisali šefovi četiri države regiona, koja problemu nestalih daje značaj koji mu i pripada i od koje očekujemo da bude podsticaj za ubrzavanje tog procesa.
P R E D S J E D N I K
Savo Štrbac
Povezani tekstovi
