D.I.C. Veritas

DIC Veritas, 07.05.2018, Saopštenje povodom proljetnog lova na Srbe iz Hrvatske

U subotu 5. maja ove godine u luci Galaci (Galati), na Dunavu, rumunska policija uhapsila je Srbina Budač Stevana (51), zbog navodno počinjenog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom u ratu dvedesetih na području Batine kod Belog Manastira.

Prema podacima koje smo danas dobili od porodice, Stevan je u vrijeme hapšenja bio zaposlen kao mehaničar na održavanju brodskih motora na brodu u vlasništvu firme “Petrol”.

Stevan je živio u mjestu Batina pored Belog Manastira do 1993. godine, kada je sa porodicom prešao u Kikindu, u kojoj živi i danas. Posjeduje srpsko državljanstvo, a do sada je više puta ploveći na raznim brodovima duž Dunava prolazio kroz razne evropske države bez ikakvih problema.

Prema dokumentaciji Apelacionog suda Galaci proizilazi da je dana 5. maja ove godine u Infromatičkom centru Šengen izdato upozorenje na osnovu evropskog naloga za hapšenje od 5. maja 2018. od strane Okružnog suda u Osijeku protiv imenovanog. Prema dokumentaciji pomenutog suda, imenovani se tereti da je u periodu “avgust 1991. do jeseni 1995. godine u mjestu Batina, tokom okupacije dijela Hrvatske teritorije od strane JNA i drugih paravojnih grupa, kao član paravojne grupe zvane “Štab TO” na osnovu generalnog plana etničkog čišćenja na zauzetoj teritoriji učestvovao u terorističkim akcijama protiv Hrvata i Mađara, uključujući sprečavanje i ograničavanje njihovog slobodnog kretanja, prebijanja i drugih formi zlostavljanja, deportovanja Hrvata i Mađara, učestvujući u miniranju kuća radi zastrašivanja i deportovanja stanovništva, te da je dana 9. septembra 1991. godine, zajedno sa jednim saučesnikom pucao i bacio granate na kuću Antuna Vidovića, a zatim 17.09.1991., sa još dvoje saučesnika uhapsio i ispitivao Marina Samodvorca, a nakon što su ga pretukli proveli su ga krvavog kroz selo, a zatim ga odveli dalje od kada mu se gubi trag.”

Apelacioni sud u Galaci odredio je ekstradicioni pritvor protiv imenovanog Stevana u trajanju od 15 dana, a naredno ročište zakazano je za 20. maj ove godine.

Prema Veritasovim saznanjima u istom predmetu zajedno sa imenovanim Budač Stevanom procesuirani su: Petrišin Stjepan (1966), Galetić Milan (1959), Leopold Stevan (1952), Mihajlović Fredik (1955), Milanković Milan (1948), Pap Bela (1956), Sailović Petar (1938), Sajlović Nikola (1941), Štork Dragoljub (1953) i Žužić Damir (1965).

Osam dana prije, 28. aprila 2018. godine, na graničnom prelazu Karakaj prilikom ulaska iz Srbije u BiH granična policija BIH uhapsila je Srbina Rkman Đorđa (62) zbog navodno počinjenog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom u ratu devedesetih na području Šodolovaca kod Osijeka i okolnih mjesta.

Prema Veritasovim saznanjima Rkman se sa još 13 lica tereti da su “u vremenu od tačno neutvrđenog dana u julu 1991. do 05.05.1992. godine u više navrata naredili pucanje i učestvovali u pucanju iz minobacača i drugog teškog oružja po mjestima Đakovo, Pešinci, Koritna, Mrzović, Semeljci, Vladislavci i Hrastin bez izbora vojnih ciljeva, a po civilnom stanovništvo i po civilnim gospodarskim, kulturnim, komunalnim i drugim objektima s ciljem da se stanovništvo usmrti, povredi i zastraši, a objekti oštete i unište, što je dovelo do smrtni 10 i ranjavanja 30 osoba”.

Presudom Županijskog suda u Osijeku od 25.05.1995. godine svi su osuđeni u odsustvu na dugogodišnje kazne zatvora, međutim, većina od osuđenih u odsustvu, na ponovljenom postupku u prisutnosti su oslobođeni.

Od porodice uhapšenog Rkmana saznali smo da je do rata devedestih bio zaposlen u Štabu TO, te da je 7. jula 1991. godine na radnom mjestu bio i uhapšen od strane ZNG-a pod komandom Branimira Glavaša i da je u Osiječkom zatvoru proveo 45 dana, u kojem je više puta prebijen, a kao posljedica je trajna inavlidnost. U Šodolovcima je živio do 1997. godine, kada je prešao u Ostojićevo kod Čoke gdje je živi do danas.

Obojica uhapšenih nalazili su se na spisku Državnog odvjetništva Republike Hrvatske osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine sa stanjem na dan 31. marta 2013. godine, na kojem je bilo 1.577 imena.

Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svjeta do sada je uhapšeno 168 Srba, od kojih su 59 ekstradirani u Hrvatsku. Od ekstradiranih do sada je protiv 23-ice postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru. Ovoliki broj obustava postupaka protiv lica sa Interpolovih potjernica ukazuje i na zloupotrebu Interpola od strane Hrvatske.

Beograd, 07.05.2018.

P R E D S J E D N I K

Savo Štrbac

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.