D.I.C. Veritas

e-Veritas, 11.09.2022, Koliko je ukupno u Oluji i nakon nje ubijeno srpskih civila?

Splitska “Slobodna Dalmacija” u broju od 10. septembra o.g. pokušava pronaći odgovor koliko je ukupno u “Oluji” i nakon nje ubijeno srpskih civila?

U traženju odgovora polazi od podatka samozvanog “eksperta za hrvatsko nacionalno zakonodavstvo pred Međunarodnim krivičnim sudom za počinjene ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Hagu” Pere Kovačevića “da su tokom Oluje i neposredno nakon nje ubijena 44 srpska civila”, oko kojeg  broja  je “postignut sporazum u Hagu tokom suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku”, što je nedavno pomenuti “ekspert” izneo gostujući u programu televizije N1.

Poklapaju li se službeni podaci o stradalim civilima srpske nacionalnosti tokom i neposredno nakon “Oluje” s onima koje je iznio Kovačević, “Faktograf” je pokušao saznati u Državnom odvjetništvu (tužilaštvu) Republike Hrvatske (DORH).

Nejasno sročeni podaci dobijeni od DORH-a sugerišu kako je ukupan broj do 2011. godine evidentiranih žrtava 214, od kojih je 47 klasifikovano pod “obična” ubistva, a 167 žrtava stradalo je uslijed zločina koji su klasificirani kao “ratni zločini”, navodi se u članku.

U članku se konstatuje i da se na stranicama DORH-a navodi i da su najpotpuniji podaci objavljeni u publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) “Vojna operacija Oluja i poslije – Izvještaj” od 2001. godine, prema kojoj je ukupan broj žrtava  677, s tim da publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina. Navedene su žrtve podijeljene u tri grupe i to: UN Sektor jug – 410 žrtava, UN Sektor Sjever – 191 žrtva i u izbjegličkoj koloni – 76 žrtava, od kojih DORH u svojim evidencijama ima ukupno 114 žrtava. DORH navodi i podatke tadašnje Uprave za zatočene i nestale Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, prema čijim evidencijama je ekshumirano 679 osoba, dok se još 563 osobe vode kao nestale. Međutim, ni ta Uprava ne vodi posebno u evidencijama žrtve rata i žrtve krivičnih djela ratnih zločina.

Dakle, manipulacije sa srpskim žrtvama u hrvatskoj agresiju na SAO Krajinu izvedenu u avgustu 1995. godine ne prestaju ni 27 godina po završetku te akcije.

Da je već pomenuti Pero Kovačević zaista bio ekspert pred  sudom u Hagu u slučaju “Gotovina i dr”, onda bi morao znati najosnovniju postavku iz haške optužnice protiv hrvatskih generala Gotovine, Markača i Čermaka, kao što su njena prostorna i vremenska ograničenja obuhvaćenih zločina. Naime, tom optužnicom je obuhvaćen jedan manji broj lokacija sa područja UN sektora “Jug”, odnosno Dalmacije i Like, a da područja sektora “Sjever”, odnosno Banije i Korduna, kao i područje BiH, uopšte nisu ni tretirana tom optužnicom. Sud se nije ni trudio da izvodi dokaze ni za ona ubistva koja su bila obuhvaćena optužnicom, navodno u oskudici sa vremenom, već je uzimao za dokazana samo ona lako dokaziva, taman u broju i po prostoru koji su bili dovoljni da  potkrijepe zaključak o “udruženom zločinačkom poduhvatu” čiji je cilj bio prisilno i trajno protjerivanje Srba sa područja Krajine.

Gore pomenute hrvatske institucije i organizacije pozivamo da ponekad pogledaju i “Veritasove” podatke o žrtvama “Oluje”, koje su već godinama dostupne na internetskim stranicama ove organizacije i bile razmatrane ili se razmatraju i pred Haškim tribunalom i pred Međunarodnim sudom pravde i pred mnogim drugim domaćim i međunarodnim organizacijama institucijama koje se bave ratnim zločinima i humanitarnim pravom.

Trenutno se na evidenciji Veritasa nalaze  imena 1.881 poginulih i nestalih Srba iz akcije “Oluja” i poslije nje, od čega 1.233  (66 %) civila, od kojih su oko tri četvrtine bili stariji od 60 godina. Među žrtvama se nalazi 555  (30%) žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina. Od ukupnog broja žrtava do sada je rasvijetljena sudbina 1.227 osoba, dok se na evidenciji nestalih vodi još 654  (35 %) osoba, od čega 494  (76%) civila, među kojima 251  (51%) žena.

Veritas se, pored evidentiranja stradalih, bavi i utvrđivanjem načina stradanja i civila i vojnika, od kojih su mnogi pobijeni nakon zarobljavanja. Poznato nam je i da hrvatski pravosudni organi većinu tih ubistava kvalifikuju kao klasična (obična) ubistva. Ali vjerujemo da će doći vrijeme kada će se i ta ubistva prekfalifikovati u ratne zločine, što zapravo i jesu.

Veritas.info

 

Baner Sufinansiranja Foto: ilustracija, Ministarstvo kulture i informisanja, 664x195

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.