Navršava se 35 godina od jednog od prvih masovnih zločina nad pripadnicima Jugoslovenske narodne armije (JNA) u ratu devedesetih, koji se dogodio 21. septembra 1991. godine na Koranskom mostu u Karlovcu. Toga dana, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova i Zbora narodne garde (ZNG) Republike Hrvatske zaustavili su ispred mosta na rijeci Korani dva vojna kamiona. U njima su se iz kasarne „Mekušje” u kasarnu „Logorište” prevozili pripadnici aktivnog i rezervnog sastava JNA. Nakon pregovora i obećanja hrvatske strane da će biti pušteni, vojnici su odložili oružje.
Odmah po predaji, jedna grupa aktivnih pripadnika JNA odvezena je u prostorije policije u Karlovcu, dok je druga grupa od 17 rezervista sa Korduna sprovođena pješice preko Koranskog mosta. Čim su stupili na most, uniformisani ljudi sa fantomkama na glavama započeli su svirepu likvidaciju u kojoj je ubijeno 13 rezervista: Jovan Sipić (25), Božo Kozlina (27), Nebojša Popović (24), Milić Savić (41), Milenko Lukač (32), Nikola Babić (43), Slobodan Milovanović (25), Svetozar Gojković (32), Miloš Srdić (43), Zoran Komadina (27), Mile Babić (42) – aktivni podoficir JNA koji je dobrovoljno ostao sa rezervistima, Vaso Bižić (36) i Mile Peurača (27). Svi ubijeni su bili iz Krnjaka i okolnih sela. Spasila su se trojica rezervista – Nebojša Jasnić, Duško Mrkić i Branko Mađarac – skokom sa mosta, dok se teško povrijeđeni Svetozar Šarac iskobeljao ispod mrtvih saboraca.
Krivični progon karlovačkog specijalca Mihajla Miše Hrastova počeo je u maju 1992, a završen tek u maju 2015. godine. Vrhovni sud Hrvatske osudio ga je na minimalnih četiri godine zatvora zbog protivpravnog ubijanja i ranjavanja neprijatelja. Tokom 23 godine suđenja donijeto je čak sedam presuda (gdje su ga prvostepeni sudovi oslobađali, a drugostepeni ukidali te odluke), čime se hrvatsko pravosuđe „proslavilo”, praveći od osuđenog zločinca nacionalnog heroja. Iako svi izvedeni dokazi ukazuju na to da je u ovoj likvidaciji učestvovalo više lica koja su izvršavala naređenja Kriznog štaba u Karlovcu, hrvatsko pravosuđe do danas nije procesuiralo nikog drugog osim Hrastova. S druge strane, za ubistvo trojice hrvatskih policajaca kod Budačke Rijeke u avgustu 1991. godine, sud u Karlovcu je još 1999. godine u odsustvu osudio trojicu kordunaških Srba na maksimalne kazne od po 20 godina zatvora.
Uprkos pravosnažnoj presudi za ratni zločin, Hrastov je u Hrvatskoj postao „ikona branitelja”. Na 30. godišnjicu masakra, u Karlovcu je oslikan mural sa njegovim likom, a odlukom Gradskog vijeća, Koranski most je dobio ime po specijalnoj jedinici policije „Grom”, čiji je Hrastov bio pripadnik. Ovakvim potezima zločin je institucionalno proslavljen, a žrtve i njihove porodice su dodatno ponižene.
Beogad/Banjaluka, 20. septembar 2026.
Informativna služba DIC „Veritas“
