Banjaluka – Tužilaštvo i Sud BiH, jedini koji imaju ingerencije, neće podleći pritisku i donijeti odluku o eventualnoj promjeni kvalifikacije krivičnih djela za koja su osumnjičeni bivši pripadnici HVO-a iz Orašja, koji su uhapšeni zbog sumnje da su počinili ratne zločine nad Srbima, rekao je “Glasu Srpske” izvor blizak Tužilaštvu.
Govoreći o ogromnom pritisku hrvatskih zvaničnika u BiH i Hrvatskoj zbog hapšenja desetorke iz Orašja i kvalifikacije da su osumnjičeni za zločin protiv čovječnosti, naš sagovornik kaže da čak ni Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS) BiH ne može biti arbitar u ovom slučaju i da na kvalifikaciju krivičnog djela nikakvog uticaja ne može imati ni ministar pravde BiH Josip Grubeša.
- Haški tribunal je pojedine operacije HVO-a i Hrvatske vojske okvalifikovao kao udruženi zločinački poduhvat, agresiju, zločin protiv čovječnosti i zločin po komandnoj odgovornosti i takve ih poslao Tužilaštvu BiH. Zato i ovaj slučaj prevazilazi ingerencije domaćih pravosudnih institucija – kaže naš sagovornik.
Desetorica visokopozicioniranih hrvatskih političkih i vojnih službenika uhapšeni su u ponedjeljak u akciji pripadnika Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH i određen im je jednomjesečni pritvor. Oni su osumnjičeni da su od maja 1992. do jula 1993. godine na širem području Orašja počinili krivična djela zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika po komandnoj i individualnoj odgovornosti. Njihovo hapšenje izazvalo je burne reakcije hrvatskih zvaničnika, koji smatraju da je neprihvatljiva kvalifikacija krivičnog djela koja podrazumijeva da iza počinjenih zločina stoji sistem.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je koncept udruženog zločinačkog poduhvata neprihvatljiv.
- O ovom slučaju smo obavijestili partnere u EU i NATO-u. Učinićemo sve da zaštitimo legitimitet Hrvatske i njenih građana – rekao je Plenković.
Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar odbrane Damir Krstičević slučaj “Orašje” je ocijenio političkim procesom s ciljem destabilizacije Hrvatske, dok je Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu bezbjednost Hrvatskog sabora zaključio da hapšenje predstavlja korišćenje pravosudnog sistema u političke svrhe.
Član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović izrazio je negodovanje i zabrinutost zbog načina na koji je uhapšeno deset bivših pripadnika HVO-a.
- Ne želim da vršim pritisak, ali ne vidim razlog da se 25 godina od završetka rata i počinjenja krivičnog djela uhapšeni zadržavaju u pritvoru zbog mogućnosti da utiču na svjedoke – istakao je Čović.
Član Predsjedništva BiH iz RS Mladen Ivanić je istakao da je iznenađen reakcijom iz Hrvatske i da je to pokušaj pritiska na pravosuđe i bespotrebno dizanje galame. Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Milenko Savanović smatra da politički i vojni vrh Hrvatske svojim reakcijama opravdavaju zločine i genocid nad Srbima. SDS je takođe najoštrije osudio pritiske iz Hrvatske na pravosuđe i institucije BiH povodom hapšenja u Orašju.
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac smatra da je način na koji Hrvatska reaguje uzrokovan strahom Zagreba od optužnica za udruženi zločinački poduhvat. Predsjednik Asocijacije srpskih logoraša regije Posavina Vlado Dragojlović izjavio je da je spreman da svjedoči pred pravosuđem BiH o zločinima koji su stavljeni na teret uhapšenima.
U Tužilaštvu BiH naveli su da u tom predmetu nema kvalifikacije udruženi zločinački poduhvat, nego zločin protiv čovječnosti i ratni zločin protiv ratnih zarobljenika po komandnoj i individualnoj odgovornosti.
Bramercovo upozorenje
Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc prije nekoliko mjeseci upozorio je vlasti Hrvatske zbog nesaradnje sa BiH u predmetima ratnih zločina.
Ministarstvo pravosuđa Hrvatske, međutim, nastavlja da ignoriše sve istrage Tužilaštva BiH u kojima su bivši pripadnici HVO i Hrvatske vojske osumnjičeni za agresiju i udruženi zločinački poduhvat.
Uhapšeni
Matuzović Đuro
Oršolić Ivo
Oršolić Tado
Dominković Marko
Nedić Joso
Baotić Marko
Blažanović Marko
Živković Mato
Živković Anto
Đurić Stijepo
Glas Srpske, Goran Maunaga
Povezani tekstovi
