BANjALUKA – Iako još nisu objavljeni detaljni rezultati popisa stanovništva u Hrvatskoj iz 2021. godine, gotovo je sasvim jasno da Srba neće biti trećina ni u onim mjestima gdje su uvijek bili u većini.
Procjene ukazuju da bi to moglo zadesiti Srbe širom ove zemlje, od Slavonije, Like do Banije i Korduna, pa i u samom Vukovaru. Pojedine analize govore da je srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj za 20.000 manja nego 2011. godine, a čak 40.000 u odnosu na prvu godinu trećeg milenijuma.
Analitičari upozoravaju da će ovaj nestanak, kako fizički tako i identitetski, sigurno ubrzati i činjenica da bi Srbi nakon ovog popisa mogli da izgube i Ustavom zagarantovano pravo na dvojezičnost, službeno i Ustavom zagarantovano pravo na pismo i srpski jezik, što im je do sada bilo omogućeno u onim sredinama u kojima su činili jednu trećinu lokalnog stanovništva.
Kako se danas živi u Hrvatskoj, 27 godina nakon vojne akcije “Oluja”, kada je iz ove zemlje izbjeglo više od 220.000 građana srpske nacionalnosti, te kako danas izgleda njihov život za “Glas Srpske” je govorio bivši zamjenik gradonačelnika Vukovara Srđan Milaković.
Kako je pojasnio, sveukupna dugotrajna propaganda i manipulacije, iskrivljavanje činjenica i diskreditacije srpske zajednice imaju za prirodnu posljedicu negativan odnos hrvatskog društva prema Srbima, pogotovo prema njihovim pravima i identitetu. I tako je, kako kaže, već godinama, što se najbolje može vidjeti i kroz govor mržnje na društvenim mrežama i stadionima. Napominje i da je odnos prema antifašizmu i stratištima iz tog vremena prepušten zaboravu i reviziji istorije, a tamo gdje je antifašistički pokret imao većinski srpski karakter pokušava se prikazati kao zločinački prema Hrvatima.
- Položaj Srba u Hrvatskoj je isti. Ništa se ne mijenja. Doduše, u posljednjih par godina mediji i političari su malo zaboravili na nas. Tek povremeno se zatrese politička scena, kao što je bilo u slučaju najavljenog dolaska predsjednika Srbije u Jasenovac. I onda opet nastane neko zatišje, koje onda prekine vijest o hapšenju nekog pripadnika srpske zajednice pod optužbom za ratne zločine tokom devedesetih. Tema postajemo i prilikom raznih godišnjica i obilježavanja svega i svačega iz rata, kada se Srbi pominju u negativnom kontekstu – navodi Milaković.
To što Srbi nisu toliko prisutni u javnom prostoru, kako je pojasnio, ne znači i da su problemi s kojima suočavaju nestali ili riješeni.
- Oni su tu, samo ih niko ne pominje, a mi sa njima živimo. Srpski jezik i ćirilično pismo nisu hrvatskom društvu ništa bliži niti prihvatljiviji kada su u pitanju Vukovar, Vrbovsko i druge sredine u Hrvatskoj koje su ostvarile pravo na službenu upotrebu jezika i pisma, ali se ona na različite načine opstruiše i ne dozvoljava. I tako već čitavu deceniju – istakao je.
I u obrazovanju na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu postoji čitav niz problema, od štampanja udžbenika do registracije osnovnih škola na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
- Jednostavno, ukupna atmosfera u društvu nimalo ne ohrabruje srpske đake da uzmu učešća u nekom od modela obrazovanja. U posljednjih 10 godina broj đaka u nastavi na srpskom jeziku manji je za jednu trećinu, a više hiljada djece srpske nacionalnosti je izvan sistema manjinskog obrazovanja – upozorava Milaković.
Kada je u pitanju egzistencija, Srbi su, kaže, sve manje zastupljeni i među zaposlenima u državnom i javnom sektoru uprkos činjenici da zakon propisuje obavezu proporcionalnog zapošljavanja.
- Znači, diskriminacija je sveprisutna. Srbima je teško, a često i ponižavajuće funkcionisati u takvim društvenim prilikama. U takvim okolnostima asimilacija i iseljavanje su prirodne pojave. Oni koji ostaju često se zatvaraju u sredine koje su većinski srpske ili pak kamufliraju u većim gradskim sredinama. Stoga sa zebnjom treba očekivati podatke o broju Srba sa posljednjeg popisa stanovnika 2021. godine – navodi Milaković dodajući da u Hrvatskoj i dalje živi jedan broj tvrdoglavih i ponosnih pripadnika srpske zajednice koji drže do svoje kulture i identiteta.
Nestanak
Do 1991. godine u Hrvatskoj je živjelo oko 580.000 Srba i oni su činili nešto više od 12 odsto ukupnog broja građana. Sve se promijenilo nakon te godine, te nastavljeno i tokom novog milenijuma. Prema popisu iz 2001. godine, Srba u Hrvatskoj je bilo 201.631, odnosno 4,5 odsto. Deset godina kasnije taj broj je pao na 186.633. Preliminarni podaci popisa iz 2021. ukazuju da je ovaj negativni trend “nestanka” Srba sa ovih prostora nastavljen.
Veljko Zeljković
Povezani tekstovi
