Beograd – Direktor Dokumentaciono informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac izjavio je da treba pozdraviti nastojanje pravoslavne crkve i njenih najviših vjerodostojnika da opomenu i skrenu pažnju svijeta na veliko stradanje Srba u Drugom svjetskom ratu, što može biti početak ozbiljnijeg istraživanja zločina i popisa žrtava.
Osvrćući se na posjetu vaseljenskog patrijarha Vartolomeja i patrijarha srpskog Irineja Hrvatskoj i najvećem srpskom stratištu – Jasenovcu, Štrbac je rekao za Srnu da su oni u Hrvatsku došli u “nevrijeme” i u trenutku kada su odnosi Srbije i Hrvatske na najnižem stepenu, dodavši da, ipak, ta posjeta u perspektivi može biti značajna i put do prave istine.
Štrbac sa pozicije čovjeka koji godinama radi na popisu žrtava iz devedesetih godina prošlog vijeka ističe da je moguće popisati i žrtve iz Drugog svjetskog rata, iako mnogi eksperti u toj oblasti i predstavnici uglednih srpskih institucija tvrde da je to nemoguće.
“Za to je, prije svega, potrebna politička volja. Još ima živih ljudi iz tog perioda, a druga generacija je u životu. Ako se već ne mogu dobiti informacije od prve generacije može se dobiti iz druge i treće, jer svaka porodica u okviru svog porodičnog sjećanja ima memorisano koga je, kad i gdje izgubila”, rekao je Štrbac.
On je naglasio da se sve vrijeme suprotstavlja mišljenju da je popis nemoguć i da žrtve Jasenovca, Jadovna i ostalih srpskih stratišta moraju ostati bezimene. “Moguće je prikupiti informacije od mještana. Ja kada odem kod brata i majke sjetimo se svih ljudi, komšija. Moguće je doći do imena”, kategoričan je Štrbac.
On je rekao da je to ove godine mnogo teži i znatno skuplji posao nego, na primjer, 1990. godine, jer su se Srbi usljed ratova devedesetih rasuli po svijetu.
“Teškoća je i što smo se rasuli po svim kontinentima, ali danas postoje razvijena sredstva komunikacije koja nam omogućavaju kontakt i daju način da dođemo do imena za kojim tragamo”, smatra Štrbac.
On je podsjetio da Muzej žrtava genocida U Beogradu raspolaže sa 83.500 imena jasenovačkih žrtava, te istakao da nacionalni projekat treba da bude da i one bezimene žrtve koje se broje stotinama hiljada izađu iz tame zaborava.
“Imao sam priliku učestvovati na Konferenciji o Jasenovcu u Banjaluci i kao predsjednik Odbora za popis žrtava insistirao sam da se krene u ozbiljan rad. Međutim, od svih koji su trebali da finansiraju taj rad tada nije bilo razumijevanja. Politička volja je presudna da taj proces, koji će biti dugotrajan, otpočne i da se imenima žrtava ućutkaju oni koji ih negiraju”, rekao je Štrbac.
Povezani tekstovi
