Iz MUP-a su potvrdili da su uhićena petorica bivših hrvatskih vojnika koje se sumnjiči za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika u Medačkom džepu u rujnu 1993.
Doznajemo da su dvije osobe uhićene u Gospiću, a ostali u Zagrebu, Bjelovaru i Selcu. Osim Josipa Krmpotića, zapovjednika izviđačkog voda Devete gardijske brigade, uhićeni su još vojni obavještajac Krešimir Tomljenović te Velibor Šolaja, Ivan Jurković i Miroslav Petti.
Identitet uhićenih policija nije potvrdila. Nije niti poznato što im se stavlja na teret, no neslužbeno se doznaje da je riječ o neposrednim počiniteljima zločina koje je otkrila policija te da ih se tereti za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika. Slučaj vodi Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu u kojemu zasad ne žele otkrivati pojedinosti.
Akciju uhićenja izvele su interventne postrojbe MUP-a. Svih uhićeni privedeni su u sjedište Kriminalističke policije u Heinzelovoj.
Nakon kriminalističkog istraživanja bit će privedeni u pritvor. Sutra se očekuje njihovo ispitivanje u Županijskom državnom odvjetništvu. Postupak se vodi prema novom zakonu o kaznenom postupku pa istragu vodi državno odvjetništvo, a ne sud.
Medački džep prvi prepušten našem pravosuđu
Podsjetimo, suđenje za ratne zločine u Medačkome džepu bilo je prvi slučaj koji je Haški sud prepustio hrvatskome pravosuđu.
Na području Medačkoga džepa od 9. do 17. rujna 1993., kada su se hrvatske snage povukle i područje predale UN-u, ubijeno je 23 srpskih civila i petorica zarobljenih vojnika. Uništeno je 300 građevina.
Za ratni zločin u Medačkom džepu 1993. general Mirko Norac bio je osuđen na šest godina zatvora, dok je general Rahim Ademi oslobođen optužbi. Sud je ustanovio da Davor Domazet Lošo kao izaslanik NGSHV-a zadužen za operaciju Džep 93 nije imao savjetodavne nego zapovjedne ovlasti, a primao je zapovijedi od Janka Bobetka. Sud je ustanovio i da je Specijalnom policijom u akciji Džep 93 zapovijedao Željko Sačić, koji je zapovijedi primao isključivo od Mladena Markača.
Nakon objave vijesti o puštanju generala Norca na slobodu prosvjedovale su udruge Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava i Građanski odbor za ljudska prava.
Udruge su tada poručile da bi Državno odvjetništvo trebalo provesti istragu o izravnim počiniteljima teških ratnih zločina za koje je Norac osuđen po zapovjednoj odgovornosti te istražiti odgovornost izaslanika Glavnog stožera HV-a, individualizirati odgovornost za zločine počinjene u području djelovanja specijalne policije te utvrditi stupanj zapovjedne odgovornosti u vezi s tim zločinima.
Povezani tekstovi
