Istim povodom izražavamo žaljenje što se proteklih godinu dana u Republici Hrvatskoj razgrađuje međuetničko, ali i političko povjerenje, te međuetnička i građanska tolerancija. Umjesto međuetničkog povjerenja i političke tolerancije čuju se poruke mržnje i nasilja. Umjesto daljnje izgradnje mira i civilnih vrijednosti, čuju se poruke koje podsjećaju na rat i koje slabe civilni karakter javnih i demokratskih institucija.
U takvoj atmosferi smanjuje se prostor za izgradnju ne samo zajedničke politike sjećanja već i zajedničke izgradnje ustavnih i evropskih vrijednosti u Hrvatskoj. Ukoliko se takvi trendovi nastave, dosad izgrađene ustavne vrijednosti, posebno one koje se tiču manjinskih prava, Pristupnim ugovorom preuzete evropske vrijednosti i evropske obaveze, biti će veoma ozbiljno dovedene u pitanje.
Pod takvim okolnostima, suđenja za ratne zločine počinjene za vrijeme i nakon „Bljeska“, a koji do danas nisu procesuirani, izgledaju sve manje rješiva. Sudovi rade pod pritiskom, a tijela državne vlasti i državne politike zaboravljaju na izrečena obećanja i preuzete obaveze.
Priznavanje civilnih žrtava rata na srpskoj strani također ostaje pitanje od kojeg se okreće glava i zatvaraju oči, a javnost o njima nema prilike za ikoju vrstu saznanja. Stvoreno antimanjinsko raspoloženje dodatno otežava napore da se takvo stanje promijeni.
Na kraju, i ove godine moramo pozvati Vladu da promijeni pristup prema razvoju područja razorenih ratom, jer mnoga od njih, posebno ona naseljena Srbima povratnicima, još uvijek nose više znakova rata nego mira. Ulaganje u ta područja ili je prekinuto ili značajno smanjeno, a time se uskraćuju elementarna prava zajamčena Ustavom, dodatno se slabi ionako devastirana demografska struktura tih područja i dugoročno potkopava ekonomske potencijale i sigurnost Hrvatske.
(www.icv.hr; 30.4.2015.)
Povezani tekstovi
