Iskreno sumnjam u to da će Kolinda Grabar-Kitarović i Aleksandar Vučić uspjeti pokrenuti proces pronalaženja nestalih u Domovinskom ratu u Hrvatskoj. Jer, ako bi Vučić došao s informacijom da zna gdje se nalaze posmrtni ostaci, i to doslovno, jednog jedinog hrvatskog branitelja, to bi značilo da su nam dosad iz Srbije lagali i da u Beogradu sigurno znaju gdje su ostaci barem još određenog broja žrtava rata u Hrvatskoj. To si predsjednik Srbije ne može dopustiti”, prilično depresivno zvučao je Predrag Matić Fred, nekadašnji ministar branitelja, u petak kada smo razgovarali o središnjem aspektu skorog predsjedničkog susreta Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića: rješavanju pitanja nestalih u ratu u Hrvatskoj.
Jučer je Kolinda Grabar-Kitarović još jednom najavila koji je glavni cilj susreta s Vučićem. “Za mene je pitanje svih pitanja potraga za nestalima”, izjavila je na Hrvatskom radiju.
Poziv vjerskih vođa
Prema podacima hrvatskih vlasti, oko 6500 osoba je nestalo tijekom sukoba od 1991. do 1995. godine. Njih otprilike 4900 je identificirano, a oko 1600 nestalih osoba još uvijek treba pronaći i identificirati. Hrvatska je 1991. godine osnovala Komisiju za traženje nestalih osoba, čiji su predstavnici od prosinca 1991. redovno kontaktirali s tadašnjom jugoslavenskom Državnom komisijom za humanitarna pitanja i nestale osobe, a 2005. je osnovana Komisija za zatočene i nestale čiji članovi su predstavnici različitih ministarstava, dok predsjedavajući Komisije u isto vrijeme vodi Ured za zatočene i nestale koji postoji u sklopu Ministarstva branitelja.
Mogu li, dakle, Kolinda Grabar-Kitarović i Aleksandar Vučić dogovoriti rješenje koje bi okončalo 27-godišnji problem? Čini se da će to biti jako teško, u najmanju ruku. Još dok je Matić tragao za nestalima, dobio je javnu podršku kardinala Josipa Bozanića i patrijarha Irineja, koji su apelirali u prilog otkrivanja sudbina nestalih, no ni pozivi vjerskih vođa nisu pridonijeli smanjenju nepovjerenja.
Rad komisija
Međutim, u Uredu predsjednice Republike uvjereni su kako je Kolinda Grabar-Kitarović, figurativno rečeno, maknula prvu prepreku kada je u pitanju pronalazak nestalih u ratu. A to je – reći će neformalno na Pantovčaku – politika. Ako ima političke volje, tada ima nade da Vučić kao neupitni vladar sadašnje Srbije izvrši pritisak na sebi podređene koji (kako se vjeruje u Predsjedničkom uredu) prikrivaju podatke o masovnim grobnicama ili lokacijama na koje su premještene.
“Potpuno je jasno kako je to u ingerenciji Vladinih komisija za zatočene i nestale, ali za nas je to apsolutno humanitarno pitanje koje ne smije imati veze s politikom. Mislim da je zato jako važno da su se Kolinda Grabar-Kitarović i Aleksandar Vučić dogovorili da iz potrage za nestalima treba maknuti politiku jer je riječ o humanitarnoj temi, čime su na neki način olakšali rad komisijama koje tragaju za nestalima”, pojasnio je suradnik Kolinde Grabar-Kitarović za Magazin.
Usput je podsjetio na Subotičku deklaraciju, koju su 2016. potpisali Kolinda Grabar-Kitarović i Aleksandar Vučić, a u kojoj stoji kako će se pokrenuti ili ubrzati bilateralna zaštita manjina, srpske u Hrvatskoj i hrvatske u Srbiji, aktivno pristupiti pripremama državnih komisija o određivanju granične linije između Srbije i Hrvatske, početi s primjenom Sporazuma o pitanjima sukcesije, a potraga za nestalim osobama definirana je kao prioritetno humanitarno pitanje u koje će se uložiti iskreni i maksimalni napori.
Unatoč optimističnim najavama, još uvijek se traga za 1945 osoba, među kojima ima nešto više nestalih na hrvatskoj strani (1131 nestala 1991. i 1992.), nego na srpskoj (814 nestalih 1995.). Usto, već godinama postoji telefonska linija na koju se može anonimno javiti gdje se nalazi grobnica, rezultati su prilično mršavi, a to što su Srbi dio grobnica iz rata premjestili na nepoznate lokacije zapravo je manji problem, objašnjava Fred Matić. Kao ministar, on je obilazio nekadašnja ratna područja, od Negoslavaca (gdje je bio s Miloradom Pupovcem) do Obrovca, i na sastancima sa Srbima i Hrvatima urgirao da kažu gdje se nalaze grobnice, a potencijalnim informatorima je obećana puna zaštita identiteta. Ali, dojave su bile rijetke, a razlog je, zapravo, razumljiv.
“Kada otkrijemo neku nepoznatu grobnicu, to mjesto se obilježi i pokušava se otkriti čiju su posmrtni ostaci. No, budući da je riječ o ubojstvu, potom slučaj preuzimaju tajne službe, MUP i Tužiteljstvo jer netko mora odgovarati, i zato neki šute o lokacijama jer se plaše da bi mogli postati predmet istrage. Za mene je logično da mora biti istrage, ali razumijem i šutnju lokalnog stanovništva zbog ovih razloga”, kaže Fred Matić.
Profesionalna vojska
On je uvjeren da u Srbiji znaju gdje se nalaze posmrtni ostaci velikog broja ubijenih jer je JNA bila profesionalna vojska, a pravila su takva da se pažljivo bilježe lokacije s ubijenima. Veći je problem pronalazak žrtava paravojnih postrojbi, koje su divlje ratovale, a tako su se odnosile i prema mrtvima. Fred Matić je kao ministar pokušavao utjecati i na savjest tih ljudi.
“U Vukovaru sam se u tajnosti našao s kriminalcima koji vjerojatno znaju lokacije na kojima su ostaci naših branitelja, ali ništa nisam uspio doznati”, otkrio je nepoznati detalj Fred Matić.
Kulminacija svađa
Osim toga, između hrvatskih i srpskih pregovarača vlada snažno nepovjerenje, a svađe su kulminirale krajem kolovoza 2017. kada je Veljko Odalović, predstavnik Komisije za nestala lica u Srbiji, demonstrativno napustio Regionalnu konferenciju za nestale koja se održavala u Zagrebu. Sukob je uslijedio nakon što je pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić okrivio Srbiju za nerješavanje problema nestalih. Sučić je na skupu istaknuo da Srbija ne pokazuje interes za rješavanje pitanja nestalih.
“Ja sam samo komentirao, vezano za mandat otkako vodim Upravu za zatočene i nestale, da Republika Srbija apsolutno nije pokazala dobru volju vezano sa suradnju i razmjenu informacija o nestalima. Rekao sam: ‘Pošto je trećina teritorija Hrvatske bila okupirana četiri godine, a jedan dio i šest godina do mirne reintegracije, uglavnom su se sve te velike i pojedinačne grobnice nalazile upravo na tim prostorima, a imam i informaciju da se sve nalazi u arhivima Srbije’”, objašnjavao je poslije Sučić.
Da se ništa ne mijenja zbog opstrukcija iz Srbije, Sučić je potvrdio i u prosincu kada je u Beogradu održan regionalni skup o potrazi za nestalima. Uskoro će se vidjeti može li susret Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića pokrenuti ovaj proces.
Povezani tekstovi
