Andrej Plenković, predsjednik hrvatske Vlade i predsjedavajući Evropskog vijeća, sastao se u četvrtak prijepodne u vatikanskoj Apostolskoj palači s poglavarom Katoličke crkve papom Franom, a zatim s njegovim državnim tajnikom kardinalom Pietrom Parolinom i tajnikom za odnose s državama nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom. U hrvatskom izaslanstvu bili su i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman.
Za razliku od prošle audijencije prije 28 mjeseci, kada su u prvom planu bili odnosi Hrvatske sa Svetom Stolicom i Katoličkom crkvom, ovom prilikom je u prvom planu bila Evropa i djelovanje Evropske unije u ovom semestru hrvatskog predsjedanja.
Premijer Plenković je izvijestio poglavara Katoličke crkve o Hrvatskoj kao zemlji koja predsjeda EU, o njenim prioritetima i svemu što hrvatska vlada čini u ovih šest mjeseci, bilo da je riječ o ekonomiji, interstrukturalnim povezivanjima, sigurnosti, pa i o temama o kojima Papa osobito vodi računa: nejednakosti na globalnoj razini, suzbijanje siromaštva, društvena solidarnost, klimatske promjene, Sve su to teme, kaže Plenković, u hrvatskom programu i u srži djelatnosti Unije.
Na dnevnom redu bio je i problem migracija, prevencija nezakonitih, reguliranje zakonitih, pomoć zemljama koje uslijed unutrašnje nestabilnosti, klimatske krize itd. postaju izvorište migracije koja je, kaže Plenković, 2015-2016 „izmijenila arhitekturu Evropske unije“.
Dotakli su se i hrvatsko-vatikanskih odnosa, tradicionalno dobrih i bez otvorenih pitanja, pa je Plenković iskoristio prigodu da obnovi poziv Papi da posjeti Hrvatsku, a Frane ga je podsjetio na svoju posvećenost periferijama rekavši da bira manje zemlje, one gdje su katolici možda u manjini. Posjete priprema precizno s točno određenim porukama.
Plenković je rekao da je u razgovoru s papom Franom, a onda i s Parolinom i Gallagherom, „iskoristio prigodu da spomenem temu kanonizacijie kardinala Alojzija Stepinca. Poznata je pozicija vlade i cijeloga hrvatskog naroda, naše želje i očekivanja, tu se ništa ne mijenja. Očekujemo da se sva procedura dovrši u okvirima Katoličke crkve, kako i treba. Poruka koju imamo je poruka strpljenja.“
O Bosni i Hercegovini i položaju tamošnjih Hrvata kao konstitutivnog naroda, o približavanju Sjeverne Makedonije i Albanije Uniji, te o situaciji u Crnoj Gori s osvrtom na status Kotorske biskupije su Plenković i ministar Grlić Radman razgovarali potanje s Parolinom i Gallagherom.
Hrvatska kani sastankom na vrhu u Zagrebu 6-7 svibnja poslati snažnu poruku, rekao je Plenković. Hrvatska želi tu položiti temelje za dinamičnije odnose jugoistoka Evrope s Evropskom unijom. „Samo agilnom politikom možemo potaknuti procese, dosegnuti vrijednosti i standarde, nužne gospodarske i institucionalne reforme“ – poručuje Hrvatska preko svog šefa izvršne vlasti.
Inoslav Bešker
Povezani tekstovi
