ZAGREB – Prvi hrvatski ministar unutarnjih poslova, 94-godišnji Josip Boljkovac, danas je na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno oslobođen optužbi da je je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese.
Boljkovac, koji je zbog godina i lošeg zdravstvenog stanja otežano opratio i posljednju raspravu, jutros se nije pojavio na izricanju prve presude za partizanski zločin nakon Drugog svjetskog rata koju je objavio sudac Tomislav Juriša.
I dok je optužba tvrdila da je tijekom tromjesečnog suđenja neupitno dokazala kako je Boljkovac naredio odvođenje i ubojstvo civila, njegova obrana je u završnoj riječi prije dva dana ustvrdila da niti jedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom “koji se objektivno dogodio”.
Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca je teretilo da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima.
Nakon podizanja optužnice u rujnu prošle godine Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike, a ponovio je i kako nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.
U Hrvatskoj je zbog partizanskih zločina prijavljeno 30-ak osoba, no kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju.
Sud: bilo bi nepravedno da svi komunistički zločini padnu na Boljkovca
U obrazloženju presude kojom je 94-godišnji Josip Boljkovac nepravomoćno oslobođen optužbi da je kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese sudac Tomislav Juriša ustvrdio je da se radilo o zločinu sustava, a ne samovolji pojedinca, tim više što ni nijedan dokument ili svjedok nije potkrijepio tvrdnju o Boljkovcu kao nalogodavcu.
Ističućui da je Boljkovac, koji nije došao na objavu presude, “prvi, a vjerojatno i jedini” pripadnik partizanskog pokreta optužen za ratni zločin sudac je kazao kako bi bilo nepravedno da svi komunistički zločini padnu na njegova pleća. Sud je imao zadaću ne podleći raspoloženju u javnosti jer bi to bilo nedopustivo u demokratskoj državi, kazao je Juriša.
Ustvrdio je da Boljkovac kao šef kotarske OZNA-e, s obzirom na hijerarhiju, nije mogao narediti likvidacije, a ni provesti je jer je u vrijeme zločina bio na lječenju. No, po njegovim riječima, neosporno je da je zločin počinjen i da su pripadnici OZNA-e ispitivali zarobljenike koji su uhićeni vrlo brzo nakon ulaska partizana u Dugu Resu, što je bilo unaprijed pripremljeno.
Žrtve su, kazao je sudac, očito bile od značaja za OZNA-u čije je djelovanje bilo usmjereno na čišćenje političkih i klasnih naprijatelja. Na mračnu komunističku i boljševičku pozadinu zločina ukazuje to što žrtve nisu bili vojnici NDH već viđeniji građani i gospodarstvenici.
“Likvidacija žrtava je bila politička odluka. Radi se o zločinu sustava, a ne pojedinaca ili samovolji oficira OZNA-e”, rekao je sudac.
Dodao je da je partizanska borba osim antifišističke bila i komunističko-boljševička iz čega su proizišli zločini koji su je do određene mjere kompromitirali.
Naredba za likvidacije, rekao je sudac, nije bila kreirana na razini kotarske OZNA-e, a zločin je moglo narediti više osoba, među njima i Vlado Novakovića koji je bio načelnik na okružnoj razini. “Iako postoji stupanj sumnje da je naredbu mogao izdati i Boljkovac ona je dovoljna za optužnicu, ali ne i za osuđujuću presudu”, zaključio je sud.
Tužiteljica Gordana Križanić kazala je da i dalje smatra kako imaju dovoljno dokaza da je Boljkovac odgovoran za zločin pa je najavila žalbu na nepravomoćnu presudu.
Boljkovčev odvjetnik Anto Nobilo kazao je pak da ostaje gorčina jer do tog slučaja nije smjelo doći.
“Do ovoga nikad ne bi došlo da nije jedan ministar unutarnjih poslova poželio biti šef oporbeno desne stranke i onda organizirao teško naoružane maskirane specijalce uz pratnju novinara za hapšenje starog čovjeka”, kazao je Nobilo nakon objave presude.
Smatra da protiv njegova branjenika na početku, a ni na kraju postupka nije postojao ni jedan kvalitetan dokaz.
“Postavlja se pitanje do kada će u Hrvatskoj netko zloupotrebljavati svoje zakonske ovlasti da bi ostvario političke ciljeve. Drugo pitanje je tko će i kad početi progoniti progonitelje koji namjerno krše zakon kako bi ostvarali svoje političke ciljeve”, kazao je Nobilo.
Povezani tekstovi
