Službenici Policijske postaje Novalja podnijeli su kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru zbog uništavanja spomen-ploče u paškoj uvali Slana. Nepoznati počinitelji četvrti su put u posljednjih 35 godina zatrli obilježje žrtvama ovog ustaškog logora
Službenici Policijske postaje Novalja podnijeli su krajem septembra kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru zbog uništavanja spomen-ploče u paškoj uvali Slana, na mjestu istoimenog ustaškog logora. Nepoznati počinitelji četvrti su put u posljednjih 35 godina zatrli jedino obilježje žrtvama najokrutnijeg koncentracijskog logora u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Ploča je posljednji put postavljena 24. juna ove godine naporima Srpskog narodnog vijeća, Koordinacije židovskih općina i Documente – centra za suočavanje s prošlošću, a u suradnji s gradonačelnikom Novalje Ivanom Dabom.
Pri otkrivanju posljednjeg spomen-obilježja, Dabo je izjavio: “Neka Slana i danas upozorava na dehumanizaciju drugoga, onoga tko je drugačiji, a kako se više nikada ne bi ponovila ovakva nedjela. I neka sve žrtve počivaju u miru, a rodbina i daljnji srodnici neka prime isprike sa moje strane.”
Nova ploča je stajala nepuna dva mjeseca; već 13. avgusta objavljena je vijest o ponovnom uništenju. Prvi put u uvali Slana spomen-ploču je 1975. godine postavilo Udruženje boraca otoka Raba. Uništena je 1991. Obnovljenu spomen-ploču SNV je postavio 2010., pa 2013. godine. U oba slučaja skinuta je nekoliko dana nakon postavljanja.
SNV se nakon zadnjeg incidenta obratio zadarskom Općinskom odvjetništvu, navodeći da je riječ o kaznenom djelu protiv imovine, oštećenja tuđe stvari, ali i o kaznenom djelu počinjenom iz mržnje.
“Smatramo da se predmetni događaj ne može promatrati kao običan čin vandalizma, nego kao ciljani napad na memorijalno obilježje posvećeno žrtvama logora Slana. U konkretnom slučaju postoje okolnosti koje predstavljaju pokazatelje mogućeg zločina iz mržnje, zbog čega smatramo da je nužno primijeniti Protokol o postupanju u slučaju zločina iz mržnje, koji je donijela Vlada Republike Hrvatske radi osiguravanja učinkovitog otkrivanja i procesuiranja kaznenih djela počinjenih iz mržnje. Ne radi se o slučajnom ili jednokratnom oštećenju imovine, već o višekratnom usmjeravanju napada upravo prema memorijalnom obilježju koje komemorira žrtve ustaškog logora Slana. Kontinuitet ponavljanog uništavanja istoga memorijalnog obilježja predstavlja relevantnu okolnost za ocjenu postojanja mogućeg diskriminatornog motiva te zahtijeva da se predmet istraži kao mogući zločin iz mržnje”, naveli su iz SNV-a.
Istaknuli su da oštećenje nije posljedica slučajnog događaja ili prirodnog propadanja, već predstavlja namjerno i nasilno uništenje memorijalnog obilježja, čime je ono učinjeno neuporabljivim za svoju svrhu. Time je SNV-u, kao organizatoru postavljanja i nositelju skrbi o spomen-obilježju, prouzročena imovinska šteta.
Ustaški logor uništenja na Pagu nalazio se na pustoj krševitoj zaravni bez vegetacije. Postojao je od početka juna do kraja avgusta 1941., a u logor su dovođeni djeca i odrasli, najviše Srbi i Židovi iz raznih krajeva, pretežno s područja Hrvatske.
Ustaše su dovodili ljude najprije u kaznionicu Gospić. Otuda su jedni slani u logor uništenja Jadovno na Velebitu, a drugi prema Karlobagu. Svi dovedeni u logor bili su osuđenici na smrt. Bacali su ih u more s kamenom vezanim oko vrata, iscrpljivali glađu, kupanjem u moru na ježincima i oštrim stijenama i besmislenim poslom.
I danas postoji cesta koju su napravili logoraši od Slane do uvale Susac. Logor je ukinut talijanskom fašističkom reokupacijom otoka na temelju Rimskih ugovora. Oko 400 preživjelih logoraša ustaše su odveli u druge logore, dok je talijanska vojska kremirala 791 tijelo.
