Plenkovićevom Vijeću za suočavanje s prošlošću vrijeme opasno curi. To tijelo ima još samo mjesec i pol dana za dovršetak posla zbog kojeg je 2. ožujka prošle godine osnovano.
Vijeće je, kako doznajemo, dosad uspjelo usuglasiti tek prvi načelni, općeniti dio dokumenta kojim je trebalo okončati svoj rad, dok oko drugog dijela u kojem je Vijeće trebalo dati konkretne preporuke oko toga što u postojećem zakonodavstvu vezano uz veličanje “nedemokratskih režima” i isticanja njihovih simbola treba promijeniti, usuglašavanje još nije ni otpočelo. Oko drugog dijela dokumenta vijeće se trebalo sastati 21. prosinca prošle godine, ali je sastanak odgođen i do danas nije održan. “Morat ćemo jako ubrzati rad želimo li ga okončati u godini dana od osnutka Vijeća”, kazao nam je jedan od članova.
Vlada je, podsjetimo, Vijeće za suočavanje s posljedicama nedemokratskih režima, kako mu glasi puni naziv, osnovala početkom ožujka prošle godine, na inicijativu premijera Andreja Plenkovića. Ono bi trebalo, kako stoji u osnivačkoj odluci Vlade, “postići konsenzus o načinu rješavanja otvorenih povijesno ideoloških pitanja o nedemokratskim režimima u Hrvatskoj”. Pod nedemokratskim režimima Plenkovićeva vlada podrazumijeva dva režima - Pavelićev ustaški režim iz doba II. svjetskog rata te komunistički od 1945. do 1990. Plenkovićeva Vlada je prilikom osnutka naglasila da od Vijeća kao “stručnog pluralnog tijela” očekuje da joj “predloži sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje hrvatskog društva s nedemokratskom prošlošću te pravno reguliranje isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi”.
Tijelo je stručno i svjetonazorski heterogeno: u njemu sjede povjesničari, politolozi, jezikoslovci, pravnici, a na čelu mu je ravnatelj HAZU-a Zvonko Kusić. Iako je ranije isticao kako je uvjeren da će dovršiti rad i prije isteka jednogodišnjeg roka, Kusić je sada oprezniji. “Nadamo se da ćemo uspjeti dovršiti posao do 1. ožujka. Opći dio dokumenta koji trebamo donijeti gotovo je usuglašen, a drugi dio dokumenta koji bi trebao sadržavati specifične preporuke još nismo usuglasili”, rekao nam je Kusić.
Radne skupine
Prvi dio dokumenta koji Vijeće treba iznjedriti, a sadržava načela, polazne osnove na kojima bi Hrvatska trebala temeljiti svoj odnos prema “nedemokratskim režimima”, pisala je tročlana radna skupina Vijeća kojoj je na čelu ravnatelj Hrvatskog leksikografskog zavoda Tonči Vujić, bivša šefica Ustavnog suda, profesorica Jasna Omejec te viši znanstveni suradnik na Institutu za povijest Ivo Lučić. Taj dio dokumenta je usuglašen, a u njega je, kako neslužbeno doznajemo, ugrađena odredba o antifašizmu kao ustavnom temelju RH. U njemu se, tvrdi jedan od naših sugovornika, eksplicitno naglašava da se između Pavelićeva režima i kasnijeg komunističkog jednopartijskog režima ne može staviti znak jednakosti bez obzira na autokratsku narav režima između 1945. i 1990. Ističe se, međutim, tvrdi dalje naš sugovornik, da žrtve bez obzira u kojem su režimu moraju imati jednako poštovanje.
Radnu skupinu koja priprema konkretne preporuke o zakonskom reguliranju veličanja nedemokratskih režima, kako doznajemo, čini pravna sekcija Vijeća, a predvodi ih J. Omejec. Uz nju u toj su radnoj skupini i izvanredni profesori s riječkog Pravnog fakulteta Budislav Vukas i osječkog Prava Mario Vinković, docentica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, Marta Dragičević Prtenjača i profesor Vanja Ivan Savić. Oni su obavili analizu pravnih rješenja koja postoje u nizu europskih država, ali i bivših država sovjetskog bloka kad je u pitanju isticanje i veličanje nedemokratskih režima. “Ne treba se čuditi ako se oko specifičnih preporuka Vijeće podijeli”, rekao nam je jedan od članova Vijeća, napominjući da će to biti znatno teži dio posla nego usuglašavanje oko prvog dijela dokumenta koji propisuje opća načela u odnosu prema posljedicama bivših režima.
Raste pritisak
A kako se rok namijenjen radu Vijeća primiče kraju, povećavaju se i pritisci desnih udruga i pojedinaca na to tijelo. Vijeće je, kaže nam jedan od njegovih članova, zasuto materijalima koje im šalju mahom desne udruge i pojedinci. Posebno je u slanju dopisa agilan, kako nam je potvrdilo dvoje članova toga tijela, Hrvatski svjetski kongres. Ta udruga čiji se rad financira iz hrvatskog proračuna uputila je članovima Vijeća više dopisa, a zadnjem su priložili i izvješće famozne “Državne komisije za istraživanje žrtava rata i poraća” iz 1999. u javnosti poznatije kao “Vukojevićeva komisija”. Riječ je o izvješću koje zbog skandaloznih i neobjektivnih nalaza Sabor nikad nije prihvatio, iako je upravo Sabor osnovao Komisiju koja je izvješće napisala.
Predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa Vinko Sabljo poziva članove Vijeća da uzmu u obzir podatke iz toga izvješća kao i da podrže Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Riječ je, podsjetimo o društvu, koje drastično umanjuje narav jasenovačkog stratišta i broj njegovih žrtava iz doba ustaškog režima tvrdeći da je pravo stradanje u logoru počelo tek nakon svibnja 1945., tj. nakon dolaska komunista na vlast.
Povezani tekstovi
