Ambicije ukrajinskog ultranacionalističkog militantnog pokreta Azov u Hrvatskoj su našle plodno tlo i predstavnici tog pokreta u Zagrebu će, na konferenciji koju u rujnu organiziraju s ovdašnjom krajnom desnicom, iznijeti plan o osnivanju svojevrsne ‘legije stranaca’
Ekstremno desni militantni pokret Azov iz Ukrajine već neko vrijeme održava čvrste veze s političkim istomišljenicima u Hrvatskoj, među kojima su neke krajnje desne političke stranke, ali i pojedinici koji su u redovima tog paravojnog bataljuna ratovali tijekom rata u Ukrajini – piše novinar Michael Colborne u podužem tekstu BIRN-a (Balkanska istraživačka regionalna mreža), nevladine organizacije koja se bavi istraživačkim novinarstvom.
Novinar BIRN-a u Zagrebu je, među ostalima, razgovarao sa 43-godišnjim Denisom Šelerom, braniteljem iz Domovinskog rata, koji se 2014. i 2015. godine, kao pripadnik paravojne jedinice Azov, borio protiv proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine. Dok su ultranacionalisti iz Srbije odlazili u Ukrajinu ratovati na strani tamošnjih proruskih pobunjenika, neki su ovdašnji ultranacionalisti ratovali na ukrajinskoj strani.
‘Pokret Azov raste jako brzo, cilj im je Europa nacija’
Političko krilo Azova uspostavilo je čvrste veze s hrvatskom krajnjom desnicom koja je, piše BIRN, ostvarila uspjeh na nedavnim izborima za Europski parlament. Riječ je o Hrvatskim suverenistima Ruže Tomašić, ali i nekim manjim krajnje desnim strankama. Azov će skupa s njima u rujnu organizirati u Zagrebu konferenciju na kojoj, kako se doznaje, planiraju osnovati svojevrsnu ‘legiju stranaca’, postrojbu u koju bi se uključili pripadnici radikalne desnice iz cijele Europe, simpatizeri Azova, te na taj način, prema potrebi, lakše doći na bojište u Ukrajini.
U tome bi im trebao pomoći i Šeler, koji je s novinarom BIRN-a razgovarao u jednom zagrebačkom kafiću odjeven u džemper s ćiriličnim natpisom AZOV.
“Pokret Azov raste, i to brzo”, kazao je Šeler koji je rat u Ukrajini 2014. opisao kao dio “borbe za bijelu europsku rasu, njenu kulturu i povijest”.
Pet godina kasnije, ambicije pokreta Azov pronašle su plodno tlo u Hrvatskoj gdje će, po Šelerovim riječima, taj pokret nastaviti svoj san o izgradnji “Europe naroda”.
Zagrepčanin Denis Šeler na Facebooku ponosno ističe svoju borbu u redovima Azova
Sentimentalna veza hrvatskih i ukrajinskih nacionalista
Tijekom rata u Ukrajini dragovoljci iz raznih zemalja pohrlili su u Ukrajinu boriti se s jedne ili druge strane. Paravojni bataljun Azov tada je stekao reputaciju jedinice u koju su bili dobrodošli i osvjedočeni neonacisti. Općenito, krajnja desnica u Ukrajini osnažila je tijekom prosvjeda na Majdanu, središnjem trgu u Kijevu, kada se svrgavao tadašnji proruski predsjednik Viktor Janukovič.
Danas, pet godina kasnije, bataljun je postao pukovnija Azov i formalno je dio ukrajinske Nacionalne garde podčinjene tamošnjem Ministarstvu unutarnjih poslova. Azov ima i političko krilo, zatim Nacionalni korpus, paravojnu jedinicu zvanu Nacionalna milicija, Omladinski korpus… U anketama uoči prijevremenih parlamentarnih izbora koji će biti održani ove nedjelje, političko krilo Azova ne prelazi prag potreban za ulazak u parlament, Verhovnu Radu.
Današnja ukrajinska krajnja desnica poziva na Stepana Banderu, vođu terorističke Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN) u Drugom svjetskom ratu, čiji su pripadnici surađivali s nacistima u progonu Židova. U tom smislu, piše BIRN, povezuje ih bliskost s hrvatskim ultranacionalistima koji se na sličan način pozivaju na ustaški pokret i marionetsku NDH. Nacionalisti iz Hrvatske i Ukrajine vide mnogo toga zajedničkog u povijestima svojih zemalja.
“Na sentimentalnijoj, podsvjesnoj razini, za Hrvate je Ukrajina prijateljica”, kazao je Tomislav Sunić, hrvatsko-američki pisac, kojeg BIRN opisuje kao “intelektualnog gurua” hrvatske krajnje desnice.
Tomislava Sunića BIRN naziva intelektualnim guruom hrvatske krajnje desnice.
U Zagreb dolazi osnivač Azova, nekoć lider neonacističke grupe
Azov je u zadnje vrijeme organizirao niz skupova i konferencija i razvio odnose s krajnje desnim skupinama diljem Europe, uključujući neonacističku Nacionalnu demokratsku stranku (NDP) u Njemačkoj i neofašistički pokret CasaPound u Italiji. U rujnu će predstavnici Azova sudjelovati na konferenciji “Intermarij” (Između mora) u Zagrebu, a Zagrepčanin Šeler kazao je novinaru BIRN-a da će ondje doći predstavnici desničarskih organizacija iz Ukrajine, Poljske, baltičkih zemalja, Norveške, Danske i Švedske.
Njemačka politologinja Alexandra Wishart, postdiplomantica na Sveučilištu u Glasgowu i stručnjakinja za istočnu Europu, smatra da je Hrvatska “ključni igrač na Balkanu za neutralizaciju ruskih interesa u toj regiji” pa time i ključna zemlja u planovima Azova.
Politička tajnica Azova, Olena Semenjak, nedavno je izjavila da koalicija hrvatskih nacionalističkih stranaka rame uz rame s ukrajinskim nacionalistima priprema “interermarijsku konferenciju”. Šeler je, pak, otkrio da će počasni gost rujanske konferencije u Zagrebu biti Andrej Bilecki, osnivač i vođa političkog krila Azova te zastupnik u ukrajinskom parlamentu koji je tamo izabran 2014. godine kao neovisni kandidat.
Bilecki je nekoć bio na čelu neonacističke organizacije Ukrajinski patrioti, a proveo je 28 mjeseci u zatvoru optužen za pokušaj ubojstva. Nakon revolucije na Majdanu, optužnica protiv njega je odbačena i bio je pušten na slobodu. On je koncept ‘Intermarija’ učinio dijelom “službene geopolitičke doktrine” Nacionalnog korpusa.
Bivši časnik HV-a ključna je figura stvaranja ‘legije stranaca’
Denis Šeler kaže da je svrha posjeta Bileckog susrest s predstavnicima hrvatske desnice, osobito Hrvatskim suverenistima Ruže Tomašić koji se nakon europskih izbora proglašavaju trećom političkom snagom u Hrvatskoj. Europarlamentarka Tomašić negira da ima ikakve veze s organizacijom spomenute konferencije, ali dodaje da je “spremna razgovarati sa svima”. S druge strane, spomenuti Tomislav Sunić potvrđuje da je u stalnoj vezi s predstavnicima Azova i da će sudjelovati na konferenciji u rujnu u Zagrebu.
Veze s Azovom ne krije ni Denis Bevanda, glavni tajnik Hrvatske konzervativne stranke, a Jure Vujić, pročelnik Odjela za politologiju Matice hrvatske i voditelj zagrebačkog Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja, koji je bio sedmi na listi Hrvatskih suverenista na izborima za Europski parlament, sudjelovao je na konferenciji koju su u prosincu 2017. godine u Zagrebu organizirali politička tajnica Azova Olena Semenjak i Leo Marić iz također desne stranke Generacija obnove.
Prema svemu sudeći, jedna od tema rujanske konferencije u Zagrebu bit će osnivanje svojevrsne ‘legije stranaca’, a u tome bi im trebao pomoći Bruno Zorica zvani Zulu, umirovljeni časnik Hrvatske vojske i bivši pripadnik francuske Legije stranaca. U objavama Azova na društvenim mrežama Zorica se spominje kao ključna figura u stvaranju takve jedinice.
Povezani tekstovi
