D.I.C. Veritas

Politika, 21.04.2020, Tužilaštvo za ratne zločine intenzivno radi

Po poternici srpskog pravosuđa u Sloveniji je uhapšen pripadnik Zbora narodne garde zbog događaja u okolini Zagreba tokom 1991. godine

Osim manjeg broja zamenika tužilaca koji su fizički na poslu i primena propisanih mera zaštite, u radu Tužilaštva za ratne zločine (TRZ), u vreme vanrednog stanja, gotovo da se ništa nije promenilo. Intenzivno se, kako kažu u ovom specijalizovanom tužilaštvu, radi na otkrivanju i procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine, obezbeđivanju svedoka, njihovom saslušanju.

U poslednjih nešto više od mesec dana, koliko je prošlo od proglašenja vanrednog stanja u našoj zemlji, po poternici TRZ je u Sloveniji uhapšen B. T, pripadnik Zbora narodne garde (ZNG) zbog događaja u okolini Zagreba tokom 1991. godine, a po protokolu o saradnji s Bosnom i Hercegovinom dostavljena je dokumentacija o preuzimanju gonjenja B. B. u vezi s događajima u Sanskom Mostu 1992. godine. Procesne radnje u ova dva predmeta, prema rečima Vasilija Seratlića, zamenika tužioca i portparola TRZ, biće nastavljene čim se za to steknu uslovi.

– Pomenuto hapšenje i dostavljanje dokumentacije potvrđuje da, uprkos objektivnim problemima koje je izazvala epdemija virusa korona, ne smanjujemo obim rada. Rad tužilaštva organizovan je u skladu s odlukama Vlade Republike Srbije, propisanim merama zaštite i na osnovu obaveznog uputstva republičke javne tužiteljke Zagorke Dolovac. Na poslu su svi zaposleni, osim onih koji pripadaju rizičnim grupama u skladu s preporukama iz uredbi Vlade RS i obaveznog uputstva. Ovi zaposleni svoj rad obavljaju od kuće i elektronskim putem – kaže za „Politiku” Vasilije Seratlić.

Zbog specifičnosti tematike ratnih zločina, prema rečima Seratlića, oblast ratnih zločina ne može da se poredi ni s jednom drugom oblasti krivičnog prava.

– Različitost se ogleda i u činjenici da su izvršioci krivičnih dela ratnog zločina, ljudi koji su se, zbog protoka vremena od samog događaja, po svemu uklopljeni u društvo: imaju porodice, rade… Nisu svi učesnici rata ratni zločinci. Mora da se pravi razlika između učesnika u ratu i izvršilaca krivičnog dela ratnog zločina. Ovi drugi su bili borci koji nisu poštovali pravila rata, niti međunarodne i domaće propise – objašnjava zamenik tužioca za ratne zločine i portparol TRZ Seratlić.

Veliki problem u radu ovog tužilaštva predstavlja protok vremena od izvršenja krivičnog dela koji se nekada meri decenijama.

– U nekoliko predmeta su oštećeni ili svedoci negodovali zato što ispitujemo neki događaj posle toliko godina. Bilo je slučajeva da postupajućeg tužioca pitaju gde je bio pre 20 godina? Jedan od zamenika im je rekao da je on u vreme kada se zločin odigrao bio u školi, a potom je pokušao da ih ohrabri i podstakne da odgovore na njegova pitanja. Razumemo njihovu bol i strah i u skladu sa zakonskim mogućnostima pokušavamo da im obezbedimo zaštitu – kaže naš sagovornik.

Uprkos pandemiji s kojom se susreće gotovo ceo svet i otežanim uslovima za rad, TRZ i sada pokušava da stupi u kontakt sa svedocima i objasne im zašto je važno da svedoče.

I kada uspemo da dođemo do njih, pojedini svedoci, iako žele da pomognu u rasvetljavanju zločina, iz različitih razloga, ne mogu da se sete svih detalja. To može da bude protok vremena, ali i strah koji i danas osećaju i koji ih „tera” da te surove događaje potisnu. Ima i svedoka kojima osumnjičeni prete ili im nude novac da ne svedoče. Dešava se i da njima ili članovima njihovim porodica prete smrću. Da su se neke istrage vodile na vreme, ne bi se susretali sa ovakvim problemima. Takođe, ne dozvoljavamo štićenim svedocima, kao što je to bio slučaj u predmetu „Žuta kuća” da izađu u javnost i iznose svoja svedočenja – navodi Seratlić.

 

Miroslava Derikonjić

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.