Obilježena je 84. godišnjica oslobođenja dječjeg logora u Jaski te je odana počast nedužnim žrtvama
Tridesetak članova antifašista okupilo se u srijedu, 26. avgusta, na mjesnom groblju u Jastrebarskom i odalo počast djeci stradaloj u nekadašnjem ustaškom logoru.
Komemoracijom je obilježena 84. godišnjica akcije Četvrte kordunaške udarne brigade, pod komandom narodnog heroja Nikole Vidovića, u kojoj je 26. avgusta 1942. oslobođen dio zatočene djece.
Kao i prethodnih godina, komemoraciju je organizirala Zajednica udruženja antifašističkih boraca i antifašista Zagrebačke županije i Grada Zagreba, čiji je predsjednik Vilim Matula.
U ime Gradske skupštine Grada Zagreba i Grada Zagreba počast su odali izaslanica predsjednika Skupštine Snježana Prusec Kovačić i izaslanik Grada Sebastijan Bušić. U ime samoborskih antifašista cvijeće je položila delegacija pod vodstvom Petra Rajića, u ime zagrebačkih gradskih i županijskih antifašista Vilim Matula, a u ime antifašista Karlovačke županije Vlado Pavlić, Vlado Bunčić i Vlado Prica.
O logoru za djecu, uvjetima u njemu, zločinačkom postupanju prema zatočenoj djeci te partizanskoj akciji opširno je govorila Ankica Ležaić, potpredsjednica Udruženja antifašističkih boraca i antifašista Dubrava-Sesvete.
Podsjetila je da je spomenik “Lik majke s djetetom”, rad akademskog slikara Steve Petanića, otkriven 1955. godine. Kazala je da je to mjesto boli i tuge zbog mrtve nevine djece, čiju patnju danas ne možemo ni zamisliti.
Logor za djecu u Jastrebarskom osnovan je 12. jula 1942., a zatočenici su bili smješteni u dvorcu Erdedi, franjevačkom samostanu te nekadašnjim barakama i konjušnicama talijanske vojske.
Potkraj jula osnovan je i logorski dio u obližnjoj Donjoj Reci. Kroz logor je prošlo približno 3.336 djece, uglavnom srpske, u dobi do 14 godina. Djeca su pristizala iz drugih logora. U prvom transportu iz Stare Gradiške bilo ih je 650, ali je zbog iznimno teškog zdravstvenog stanja dio djece umro tokom puta ili ubrzo nakon smještaja u bolnicu.
– U nekoliko mjeseci 1942. godine u logoru su zbog gladi, bolesti i neodgovarajućeg smještaja umrle stotine djece. Na spomeniku je naveden broj od 468 žrtava, dok se u historiografiji, zbog nepotpune dokumentacije, navode različiti podaci. Prema jednoj rekonstrukciji, umrlo je najmanje 449 djece, dok bilješke mjesnog grobara Franje Ilovara upućuju na znatno veći broj ukopa. Ustaški režim logor je pred javnošću prikazivao kao dom i prihvatilište za napuštenu djecu – rekla je Ležaić.
Dodala je da ustaše pritom nisu objašnjavali zašto su djeca ostala bez roditelja. Mnogi su im roditelji ubijeni ili odvedeni u logore tokom ustaških i njemačkih operacija na Kozari te progona na Kordunu, Baniji i drugim područjima.
Veliku ulogu u spašavanju djece iz logora i njihovu smještanju u obitelji imala je humanitarka Diana Budisavljević, zajedno sa suradnicima i mrežom liječnika, sestara Crvenog križa, Caritasa i lokalnog stanovništva.
Četvrta kordunaška udarna brigada izvela je u zoru 26. avgusta 1942. napad na Jastrebarsko. U izvorima se najčešće navodi da je iz logora izvedeno 727 djece, no podaci o tome koliko ih je moglo nastaviti put razlikuju se.
Prema pojedinim izvorima, nakon liječničkog pregleda dio bolesne djece morao je biti vraćen ili smješten kod obitelji u okolici, dok su ostala nastavila prema Žumberku i oslobođenom području. Nakon odlaska partizana ustaške su vlasti dio djece ponovno odvele, a neka su vraćena u logor ili ubijena.
U zbrinjavanju preživjele djece sudjelovali su građani, humanitarci i različite organizacije. Više od 1.600 djece bilo je smješteno po obiteljima u Zagrebu, Jastrebarskom i okolnim mjestima, među njima i oko 500 djece koju je Karitas potkraj oktobra rasporedio po obiteljima. U dvorcu je ostalo približno 300 bolesne djece, od kojih su neka ondje boravila do kraja rata.
– Posljednjih tridesetak godina svjedočimo povijesnom revizionizmu. Lažima se nastoji od fašista učiniti antifašiste, od zločinaca humanitarce, a od antifašista zločince. Tako je na red došao i ovaj logor za djecu. Organizirani otpor vodila je Komunistička partija, a u njemu su zajedno sudjelovali Hrvati, Srbi i pripadnici drugih naroda. Zemlja je oslobođena od okupatora pod vodstvom Tita – zaključila je Ležaić.
