Sama činjenica da je blizu 9.900 lica stradalo ili se vodi kao nestalo u akciji “Oluja”, i da je preko 220.000 ljudi proterano sa svojih ognjišta, nešto je što ne sme da se zaboravi, istakao je predsednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović
Predsednik Komisije za nestala lica Veljko Odalović izjavio je da Zagreb ne sarađuje u traženju i identifikovanju nestalih u akciji “Oluja” i istakao da Srbija neće o tome prestati da govori pred domaćom i međunarodnom javnošću, sve dok se ne rasvetle sudbine onih koji su stradali u tom zločinačkom poduhvatu.
Na konferenciji za medije povodom obeležavanja 31. godišnjice od stradanja i progona Srba u akciji “Oluja”, pod nazivom “Vratite nam naše najmilije – predugo čekamo”, u organizaciji Udruženja nestalih i poginulih lica “Suza” i Komisije za nestala lica u Palati “Srbija”, Odalović je istakao da je danas dan sećanja na prognane i stradale.
“Sama činjenica da je blizu 9.900 lica stradalo ili se vodi kao nestalo u toj akciji, i da je preko 220.000 ljudi proterano sa svojih ognjišta, je nešto što ne sme da se zaboravi. I kada tome dodamo da su proterani sa prostora gde je međunarodna misija bila prisutna, gde su bile Ujedinjene nacije, i gde je u akciji direktno učestvovao i sam NATO, govori o tome da, uprkos pokušaju da se nađe mirno rešenje, očigledno je da je postojao scenario da se ovo što se desilo i desi”, istakao je Odalović.
Dodao je da je to velika mrlja na te međunarodne misije, koju su, nažalost, kasnije potvrdili na prostoru Kosova i Metohije.
“I dolazimo u situaciju gde god su oni bili sa mandatima, Srba tamo više nema, iako im to nije bio mandat, bar ne zvanično, kada su poslati. Ali to je ono što je nešto o čemu, naravno, nećemo ćutati, niti ćemo to zaboraviti”, naglasio je Odalović.
Rekao je da se danas i sutra slavi u Kninu i drugim mestima u Hrvatskoj i zapitao Hrvate šta to oni slave.
“Ako je činjenica da je 1.200 civila ubijeno ili nestalo, da je više 70 odsto nestalih bilo tada staro 60 i više godina, da je bilo 540 žena. Ako je to nešto s čime mogu da se ponose, neka nose to tako, ali neka pričaju svojoj javnosti šta su oni uradili, kakvi su ovo zločini bili i koja su zverstva počinili. To je ono što jednostavno mi, u ime porodica, u ime jednostavno žrtava, u ime sećanja na sve ovo, ne možemo da zaboravimo”, rekao je Odalović.
Kako je rekao u Hrvatskoj, ali i u međunarodnoj javnosti se vodi kampanja da Srbija ne sarađuje u traženju i identifikaciji nestalih, da Srbija ne da arhive, da Srbija ne da informacije, da Srbija neće da pokaže gde su grobnice.
Dodao je da hrvatska strana ne odgovara na srpske pozive za održavanje sastanaka.
On je rekao da Beograd ima odgovoran stav prema traženju i identifikovanju nestalih lica i da je u rečnim tokovima od 1991-1995, uz Savu i Dunav, pronađeno 480 tela, da su sva ekshumirana, zajedno sa kolegama iz Hrvatske i sa kolegama iz Bosne i Hercegovine.
“I više od 300 smo do sada identifikovali i predali porodicama, od kojih je više 100 Hrvatskoj predato, oko 150 predato je Bosni i Hercegovini, Republici Srpskoj, Crnoj Gori, a neki su bili i naši državljani. Tako da, to je jedan odgovoran odnos koji mi prema ovome imamo. I nastavićemo da se tako odnosimo i ponašamo i dalje”, naveo je Odalović.
Kako je rekao, s druge strane Zagreb, a i Priština u poslednje vreme, sve više ne žele da sarađuju.
Dodao je da Srbija ne može da ćuti nad manipulacijama i prevarama kojima prvenstveno opterećuju međunarodnu javnost i postavljaju uslove da je to put ka Evropskoj uniji, uslovljen, između ostalog i pitanjem rešenja nestalih.
Odalović je kazao da je Srbija na svaku prijavljenu lokaciju, sa naše strane ili sa hrvatske strane, otišla i izvršila proveru.
“U mrtvačnicama širom Hrvatske je 900 tela, za koje mi ne znamo kome pripadaju. Za preko 400 smo sigurni da pripadaju Srbima, jer su to tela koja su sa ekshumacija na kojima smo mi pripadali, prisustvovali, ekshumirana, uzeti uzorci, i čeka se pozitivan DNK izveštaj. Ako na jednom groblju, da li je to Dvor na Uni ili neko drugo, od 120 ekshumiranih, identifikujete 60, a 60 ne, znate da su to Srbi, jer je bilo srpsko groblje. Groblje na kojem su sahranjeni Srbi posle raznih akcija koje su oni sprovodili ili pojedinačnih zločina”, rekao je Odalović.
On je naglasio da je, nažalost, politika preuzela primat, i da se zaboravilo da je pitanje traženje i identifikacije nestalih civilizacijsko i humanitarno pitanje. Istakao je da postoji koordinisana blokada procesa na isti način i u Zagrebu i u Prištini.
Istakao je da porodice koje su izgubile svoje najmilije imaju pravo da znaju šta se desilo sa njihovim najmilijima, ali da je poseban problem što se ne procesuiraju ratni zločini nad Srbima, konstatujući da Srbi kao da su bili legitimna meta i kao da je lov na Srbe bio dozvoljen.
On je naveo da Srbija sa Bosnom i Hercegovinom dosta korektan odnos, da je tamo malo jasnija situacija i da se redovno održavaju radni sastanci.
“Tamo tražimo 212 naših državljana, ali tu se stvari pomeraju, i održava se kontinuitet tih radnih sastanaka i kontinuitet konkretnih aktivnosti na terenu i na lokacijama”, konstatovao je Odalović.
