D.I.C. Veritas

RTS,Tanjug, 16.02.2018, Štrbac: Rešenje pitanja nestalih interes i Hrvatske i Srbije

Obostrani je interes, i hrvatski i srpski, da se reši pitanje nestalih i nakon sastanka na visokom nivou predsednika dve zemlje, može se očekivati da se intenzivira rad komisija za nestala lica, kaže predsednik Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac.

Video sam na sastanku da su bili i predstavnici komisija za nestala lica, kao i porodice nestalih sa obe strane i ponavljam, ovaj sastanak na najvišem nivou mogao bi da odblokira odnose”, rekao je Savo Štrbac za Tanjug.

Krajem avgusta prošle godine, podseća on, bio je sastanak porodica nestalih iz celog regiona u Zagrebu, gde su bili predsednici hrvatske i srpske komisije, Stjepan Sučić i Veljko Odalović, koji je napustio sastanak, nakon što je Sučić počeo priču da “sve zlo dolazi iz Srbije, koja je agresor”.

To je, ističe Štrbac, dodatno blokiralo rad komisija.

“Ne zna se sudbina još 1.811 nestalih”

“Sa današnjim danom, na ‘Veritasovom’ spisku ima 1.811 nestalih i to su uglavnom Srbi, ili oni koji su živeli i ratovali sa Srbima, koji ne moraju biti srpske nacionalnosti, a od te brojke, čak 71 odsto, odnosno 1.293 osobe su civili, dok je 28 odsto, odnosno 499 – žena.

S druge strane, Hrvati, kako kaže Štrbac, imaju druge brojke i pozivaju se na spisak nestalih u Hrvatskoj koji je izradio Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK), i traže 1.945 osoba.

Štrbac ukazuje da su Hrvati “napravili manevar koji im ide u korist”, pa su rekli da su svi koji su nestali 1995. godine – Srbi, a svi koji su nestali ranijih godina, posebno 1991. i 1992 – da su Hrvati.

“To nije tačno i to je jedna manipulacija koje se drže do današnjeg dana”, ističe Štrbac.

Manipulacija je, jer, kako objašnjava, u vremenu kada je izašla knjiga MKCK, u njoj je bilo 421 lice srpske nacionalnosti sa liste” Veritasa”, vezanih za period pre 1995. i to je, podvlači Štrbac 27 odsto, odnosno skoro trećina, tako da je nemoguće da su to sve Hrvati.

“Ekshumiran 1.451 posmrtni ostatak”

Prema “Veritasovim” podacima, navodi Štrbac, od 2001. godine do sada je sa područja Hrvatske ekshumiran 1.451 posmrtni ostatak, a i Hrvati i Srbi su saglasni da su sve to srpski posmrtni ostaci, dok je, od te brojke, do sada identifikovana 1.061 osoba.

“Znači, sada trenutno ekshumiranih, a neidentifikovanih ima 390. Ti posmrtni ostaci čekaju ili u Zagrebu, ili su negde ostali na terenu, a izvađene su kosti za DNK. Imamo i 305 registrovanih grobnih mesta, koja tek treba ekshumirati, Hrvatska nam je dala podatke za 106 mesta. Ima pojedinačnih, ali uglavnom su to grupne grobnice”, kaže Štrbac.

Hrvati su, objašnjava on, u akcijama “Bljesku” i “Oluji” ubijali Srbe, vojnike i civile, nakon čega je za njima išla njihova komisija za sanaciju terena, prikupljala leševe, slikala ih u stanju u kakvom su ih našli, opisivala obuću, odeću, lične stvari, pravila protokole, što je služilo da se kasnije mogu lakše identifikovati.

Ali, niko nije očekivao, ističe Štrbac, kada su u Srbiju sukcesivno došli ti protokoli, da će se čekati 22 godine od završetka “Oluje” da se ekshumiraju svi leševi, koji su bili dakle poznati, nije se trebalo tragati za grobnim mestima.

“Rešenje pitanja nestalih u interesu i Srbije i Hrvatske” 

Ako bi se sada identifikovalo 390 ekshumiranih žrtava, nesporno srpskih i kako kaže Štrbac, kada bi se Hrvati potrudili da ekshumiraju do sada registrovana grobna mesta, njih 305 – to je skoro polovina spiska nestalih koje Srbija traži.

“Od toga treba krenuti. Hrvatska komisija organizovala je prošle godine ekshumaciju, mislim da je bilo krajem marta u Šašu, na Baniji, takođe, na Novom groblju u Glini ekshumirano je 49 posmrtnih ostataka, od kojih je u junu 14 identifikovano, a to je malo”, naglašava Štrbac.

Kako kaže, trebalo je bar još dve-tri grupe po dvadesetak porodica da se pozovu na identifikaciju, ali je to “zapelo”.

Ali, nakon sastanka predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa hrvatskom predsednicom Kolindom Grabar Kitarović, Štrabac očekuje da uskoro bude pozvana grupa od bar 20 porodica u Zagreb na identifikaciju, kao i da početkom proleća Hrvati ekshumiraju još nekoliko poznatih lokacija.

Pored grupnih grobnica, postoje i grobovi u dvorištima kuća, najčešće pojedinačni, a postoje i mesta, uglavnom teško pristupačna, gde su bez ikavog reda i protokola bacani posmrtni ostaci da se prikrije zločin i to su masovne grobnice.

“‘Veritas je prikupio više lokacija masovnih grobnica koje tek treba proveriti, ali, dok Hrvati ne ekshumiraju sve posmrtne ostatke na poznatim mestima, ne smeju im se dati te informacije, jer postoji bojazan da će izvršiti prelociranje”, navodi Štrbac.

“Ni iz jednog rata nisu nađeni svi nestali”

“Kada se najviše ratovalo, kada su neprijateljstva bila na vrhuncu, mi smo najviše i pregovarali. Tada je bio princip i sa jedne, i sa druge strane – svaki ljudski leš treba vratiti porodici, da ga sahrani na civilizovan način. Po tome se i razlikuje čovek od drugih živih bića. Dakle, bez obzira šta je bio za života i kojoj vojsci je pripadao, njegovo telo pripada porodici. I danas se držim tog principa”, kaže Štrbac.

Ipak, kako podvlači, ni iz jednog rata do sada nisu se svi posmrtni ostaci, niti nestali pronašli, te da postoji podatak da se iz Drugog svetskog rata bar još milion nestalih traži, tako da se, “i iz ovoga rata, nažalost, neće svi pronaći”.

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.