Na državnoj cesti D56 već mjesecima stoji veliki plakat s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” i imenom Rafaela Bobana, koji je s Jurom Francetićem zapovijedao zloglasnom Crnom legijom.
Nedavno je Vlada po hitnom postupku spriječila postavljanje spomen-ploče ratnom zločincu Juri Francetiću u njegovu rodnom Otočcu, i na taj način poslala poruku javnosti da se takvi revizionistički ispadi više neće tolerirati. Kažemo “revizionistički” jer je nekakva Hrvatska akademija znanosti iz dijaspore htjela Francetića proglasiti antifašistom iako su se ustaše od prvoga dana rata otvoreno svrstali na stranu Mussolinijevih fašista i Hitlerovih nacista, uz pomoć kojih je uspostavljena kvislinška NDH.
Zamijenio Gotovinu
Ustavni sud dao je svoj pravorijek o ploči koja je veteranina HOS-a postavljena u Jasenovcu, na kojoj je također poklič “Za dom spremni”, poručivši da je riječ o poticanju mržnje.
No, unatoč tome, već mjesecima u mjestu Crivac – na cesti od Muća prema Drnišu – kočoperi se plakat na kojem je simbol IX. bojne HOS-a uz zabranjeni poklič “Za dom spremni” i ime Rafaela viteza Bobana. Plakat je zamijenio onaj u čast generala Ante Gotovine, koji je bio godinama zalijepljen na istom mjestu, no nakon što je izblijedio i pokidao se, osvanuo je drugi s dva lica.
Na jednoj je strani – onoj koju ćete spaziti vozeći se iz pravca Drniša – regularni amblem Četvrte gardijske brigade, a na drugoj znak HOS-ove bojne uz jasno istaknuto “Za dom spremni”.
Za komentar smo upitali dugogodišnjeg načelnika općine Muć Filipa Stupala.
– A, čujte, ja nisam sudjelovao u postavljanju plakata, pa neću sigurno ni u njegovu skidanju, ako do toga uopće i dođe. Plakat je postavljen sukladno propisanoj zakonskoj proceduri. To je zahtijevala grupa građana s područja naše općine i mi smo im, poštujući propise, i udovoljili. Dapače, pomogli smo kao Općina da bude vidljiv, no, velim, nije to bila naša inicijativa – kaže Stupalo i dodaje da njemu takav plakat osobno ne smeta.
Ubijen kao odmetnik
– Meni je to stvarno u redu, to je grb HOS-a iz Domovinskog rata, postrojbe koja je sudjelovala u oslobađanju Hrvatske, a mi smo na to razdoblje u ovom kraju posebno osjetljivi jer smo kao općina, s obzirom na broj stanovnika, dali najveći broj žrtava. No, s druge strane, ako Ustavni sud i zakon nalažu da se taj plakat mora skinuti, da je on iz bilo kojeg razloga sporan, neka tako i bude, ali ja u tome sigurno osobno neću sudjelovati. To je teritorij uz državnu cestu oznake D56, pa neka oni s plakatom rade to što smatraju da moraju raditi – kazao je Stupalo.
Rafael Ranko Boban je bio časnik Kraljevine Jugoslavije, a kasnije pripadnik ustaške emigracije koji se nakon proglašenja NDH priključio Ustaškoj vojnici. U studenom 1941. promaknut je u čin satnika, a ubrzo postaje zamjenik Jure Francetića, zapovjednika elitne jedinice Ustaške vojnice, I. stajaćeg djelatnog zdruga, poznatijeg kao Crna legija.
Nakon što su u veljači 1944. ustaše istjerali partizane iz Koprivnice, Boban je iz odmazde strijeljao deset civila, a potom još četvero nekoliko mjeseci poslije.
Kraj rata dočekao je u činu ustaškog pukovnika i generala Hrvatskih oružanih snaga. U svibnju 1945. povlači se u Austriju, te se kod Bleiburga uspijeva probiti na sigurno.
Po jednoj verziji, Boban je kao odmetnik ubijen u srazu s poslijeratnim jugoslavenskim vlastima na području Podravine ili Hercegovine, a po drugoj je umakao pravdi i sudjelovao u Korejskom ratu kao američki vojnik, te kasnije kao umirovljeni časnik do smrti živio u Irskoj.
Piše Saša Ljubičić
Povezani tekstovi
