ZAGREB (SNV) – Maj je tradicionalno mesec u kojem počinje prava sezona godišnjih odmora, i samim tim prva veća seoba turista, pa MUP Republike Hrvatske podseća građane na njihove obaveze prema novom Zakonu o prebivalištu kako bi se izbegle neugodne situacije na graničnim prelazima.
- Novi Zakon o prebivalištu stupio je na snagu 29. 12. 2012. godine. Oni koji su u inostranstvu bili duže od godinu dana radi obrazovanja, obavljanja poslova koji su vezani uz određeno razdoblje, dugotrajnog lečenja i drugih razloga, moraju najkasnije do 29. 12. 2013. godine o tome obavestiti: policijsku upravu ili stanicu na čijem području imaju prijavljeno prebivalište te diplomatsku misiju ili konzularni ured Hrvatske na čijem području borave u inostranstvu. O razlozima privremenog boravka izvan Hrvatske moraju dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, pojašnjavaju u MUP-u.
Za privremeni odlazak u inostranstvo također su dužni obavestiti policijsku upravu ili stanicu na čijem području imaju prijavljeno prebivalište. To mogu učiniti i preko nadležne diplomatske misije, konzularnog ureda Hrvatske na čijem području borave u inozemstvu, a o razlozima moraju priložiti dokumentaciju. Iz MUP-a naglašavaju i da ako građanin ostane u inostranstvu i nakon proteka pet godina od dana kad je prvi put prijavio privremeni odlazak, dužan je to ponovno prijaviti. Prijava se potom mora obnavljati svake tri godine. Nakon povratka u Hrvatsku, o tome moraju izvestiti nadležnu policijsku upravu na kojoj imaju prijavljeno prebivalište. Ako ne poštuju ovu obvezu, za njih će se pokrenuti postupci odjave po službenoj dužnosti iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu.
28.000 osoba ne stanuje na prijavljenoj adresi
Oko 28.000 osoba u Hrvatskoj ne stanuje na prijavljenoj adresi, a 217.000 građana nema valjanu ličnu kartu. Podaci su to preliminarnog izveštaja o početku provedbe novog Zakona o prebivalištu. Ministarstvo unutarnjih poslova zaprimilo je 7949 prijava o fiktivnim prebivalištima. 4468 prijava je bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 750 u Karlovačkoj, 552 u Sisačko-moslavačkoj, 664 u Zagrebačkoj, 144 u Vukovarsko-srijemskoj. Donelo je 2052 rešenja o odjavi prebivališta, podnelo je 793 prekršajne prijave, obavilo je 494 terenske provere sumnjivih prebivališta (119 u Zagrebačkoj županiji, 86 u Vukovarsko-srijemskoj…), a 59 prijava prebivališta je odbijeno jer se utvrdilo da osoba ne živi na prijavljenoj adresi.
K tome, 900 osoba prijavilo je da više od godinu dana ne živi u Hrvatskoj, 5700 osoba se odjavilo iz Hrvatske, a trenutno se za 2500 osoba u Vukovarsko-srijemskoj županiji provodi provera mesta prebivališta.
- Postoje kaznene odredbe koje je zakonodavac sada postrožio i u odnosu na prethodne male novčane kazne, iste su višestruko veće za prekršioce. Provodimo provjere koje su mahom vezane za utvrđivanje stvarnih adresa građana jer i sami znamo da na području Baranje ima dosta fiktivnih adresa koje se vuku iz ranijih razdoblja i u tom se dijelu postupa po dojavama drugih državnih tijela ili građana na čijim adresama su prijavljene osobe koje stvarno ne žive na tim adresama. U tim slučajevima pokreću se postupci odjave po službenoj dužnosti i brisanje iz zbirke podataka o prebivalištu i boravištu, rekao nam je Predrag Prekodravac, načelnik policijske stanice Beli Manastir.
Za ilustraciju, osoba koja u propisanom roku ne prijavi prebivalište, boravište, radi trajnog iseljenja iz Republike Hrvatske ne odjavi prebivalište ili ne produži prijavu boravišta, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 500 do 5000 kuna.
Da li zbog visokih kazni ili nekog drugog razloga, u poslednje vreme u jedinom baranjskom gradu, primetan je sve veći broj automobila sa srbijanskim registarskim tablicama. Neki od vlasnika potpisniku ovih redova potvrdili su da je svrha njihovog dolaska upravo odjava prebivališta jer im je na graničnom prelazu to dobronamerno savetovano kako bi se izbegle neugodnosti.
Ne ulazeći u dobre namere zakonodavca, istine radi treba reći da je Zakon o prebivalištu prvenstveno prepravljen samo radi izbornog inženjeringa koji je na svim dosadašnjim izborima omogućavao da aktivnu ulogu na izborima imaju fiktivni birači pa čak i pokojnici, a ne i zbog svih ostalih prava i obaveza građana prema mestu stanovanja.
Najava zakonodavca da će se onemogućiti dvojno prebivalište ne uzima u obzir da mnogi hrvatski građani imaju privremeno boravište u drugim državama koje ih ne brišu, iako ti građani već godinama ne žive stalno u tim državama nego samo povremeno. Imajući to u vidu postavlja se logično pitanje kako će to Hrvatska brisati pravo privremenog boravišta nekome u BiH, Kanadi, Švicarskoj ili u Srbiji?
Mnogi u Hrvatskoj slažu se kako se zakoni o ukidanju dvojnog prebivališta najviše donose zbog Hrvata u BiH, a upravo ta činjenica donela je i najviše konfuzije. Ako se uzme u obzir da prema nekim procenama čak 90.000 Hrvata iz BiH ima dvojno prebivalište, mnogi smatraju kako bi navedeni zakon mogao dovesti i do novog egzodusa Hrvata iz BiH jer će ih se veliki broj, zbog raznih privilegija i drugih razloga, odlučiti ostati u Hrvatskoj.
Ukidanje dvojnog prebivališta imat će velike posledice i na građane Hrvatske. Naime znatan broj hrvatskih građana, koji žive u nekom od većih gradova, prijavljen je na područjima od posebne državne skrbi ili na otocima, kako bi plaćali manje poreze i dobili određene poticaje i povlastice. Primena ovog zakona u praksi mogla bi biti mnogo skuplja od svih onih porodiljnih naknada i ostalih izdataka koje sada ima Hrvatska na osnovi dvojnog prebivališta.
AUTOR: Zoran Popović
Povezani tekstovi
