Petu godinu zaredom sva županijska vijeća srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj održale su komemorativne sjednice na kojima je odana počast nevinim srpskim žrtvama Oluje, ali i svim ratnim žrtvama, a pročitana je Izjava sjećanja SNV. U Zagrebu su tom prilikom okupili se članovi Srpskog narodnog vijeća, članovi Ambasade Republike Srbije i prijatelji SNV-a.
Predsjednik Milorad Pupovac istakao je da se “sjećamo ljudi koji su žrtve rata i ratnih politika i koje se zbog ratne propagande i izbjegavanja suočavanja s prošlošću ne spominju kada se sudi za ratne zločina, ali niti kad se obilježavaju ratna stradanja drugih”.
- Danas komemoriramo srpske žrtve od 1991. do 1995. godine, žrtve kojih se danas nitko sjeća, ali koji su na području Hrvatske sve vrijeme; u Jugoslaviji i državnim zajednicama prije nje, s drugima živjeli zajedno i bez mržnje sve do 1941. godine kada je na scenu nastupio koncept istrebljenja i genocida, poručio je Pupovac.
Komemoracije bez politike
- Ustaški logor Jadovno je matica svih kasnijih zločina i kad se neki bune što navodno omalovažavamo stradanja Hrvata od 1941. do 1945. ili da opravdavamo zločine nakon Drugog svjetskog rata, mi im možemo reći da smo isuviše ranjivi zbog stradanja Srba iz 40-ih i 90-ih godina, da bi to učinili.
– Hrvati ne znaju kako je rat stvaran ni kako su im susjedi Srbi stradavali, od gubitka posla i stana, do izbjeglištva iz velikuih gradova u male ili na ruralna područja, odnosno direktno u Srbiju ili BIH. Stradanja Srba po gradovima 1991. i1992. godine nisu manja od stradanja Srba 1995. godine, zbog čega se i njih treba prisjetiti, rekao je Pupovac i naglasio da se širi prostor komemoracija za žrtve Drugog svjetskog rata kao i rata 90-ih, pa su održane komemorativna okupljanja i podignuta obilježja u Sjevernoj Dalmaciji, u Varivodama, Gošićima i Golubiću, kao i u Donjem Selištu kod Gline i u Dvoru, ali i u Vukovaru, a nastoji se i komemorirati žrtve iz Drugog svjetskog rata.
- Ne želimo da se komemoracije koriste u političke svrhe, bilo da to žele neki faktori iz Hrvatske ili Srbije, jer su stradanja sama po sebi strašna, pa ne treba manipulirati brojem žrtvama ili povratkom ljudi, rekao je Pupovac.
- Onima koji osporavaju ili ometaju pravo na obilježavanje stradanja žrtava od 1941. do1945. i od 1991. do 1995. godine kažem da nas oni mogu usporiti, ali ne i zaustaviti u namjeri da žrtve budu tretirane kako trebaju biti i s adekvatnim statusom koji bi trebali imati i njihova rodbina i potomci.
Žrtvama dati pravo građanstva
- Srbi su jedine civilne žrtve rata 90-ih kojima je status nepriznat, jer se sve žrtve tretiraju kao civilne ili vojne žrtva rata, osim Srba. Naša je obaveza da žrtvama damo pravo građanstva, zato udruženje nestalih Protiv zaborava nastoji da se to omogući, ustvrdio je Pupovac.
- Dosadašnje zajedničke aktivnosti s ministrom branitelja Predragom Matićem daju nam za pravo da budemo optimisti i da očekujemo stvaranje pretpostavki za konačno dobivanje prava srpskim žrtvama, rekao je Pupovac i naglasio da delegacije SNV i SDSS nisu išle u Knin na centralnu manifestaciju pobjede u Oluji jer kako je kazao, neće ići sve dok imaju utisak da se slavi progon Srba, a ne mir, i dodao da je proces povratka Srba daleko od očekivanog jer se vratilo mnogo manje Srba nego što je otišlo.
Na komemorativnoj sjednici najavljeno je da će se na pravoslavnom groblju u Dvoru 8. avgusta održati tradicionalni komemorativni skup i parastos za nevino stradale srpske žrtve iz izbjegličke kolone od Žirovca do mosta spasa na rijeci Uni.
Autor: Nenad Jovanović
Povezani tekstovi
