Referenduma o ćirilici neće biti jer referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara nije u skladu s Ustavom, odlučio je danas Ustavni sud. Gradsko vijeće Grada Vukovara dužno je u roku od godinu dana od objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama “vodeći se člankom 6. Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, a u duhu članka 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u Statutu Grada Vukovara izrijekom propisati i urediti” za cijelo područje Vukovara ili njegove dijelove pravo manjina na službenu uporabu svoga jezika i pisma te obveze državnih i javnih tijela “između onih navedenih u Zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina za koje smatra da odgovaraju životnim činjenicama i faktičnim okolnostima u Gradu Vukovaru”.
Pri tomu se ne smije ugroziti to pravo manjine, te se istodobno moraju uvažiti potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije te potrebu pravednog i pravilnog tretmana srpske manjine.
Vladi rok od godinu dana
Ustavni je sud odredio i da je Vlada dužna u jednogodišnjem roku uputiti u parlamentarnu proceduru izmjene i dopune Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u kojima će urediti prikladan pravni mehanizam za slučajeve kad predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave ne provode odnosno opstruiraju provedbu obveza iz tog zakona, a do tada važeće se odredbe neće provoditi u Vukovaru uporabom prisilnih mjera.Ustavni sud obrazlaže da je referendumsko pitanje pogrešno formulirano. Jer dok Ustavni zakon govori o prostornoj uporabi jezika i pisma, ono uvodi i “državnu upravu i pravosuđe” koji nisu administrativno-teritorijalne jedinice.
Druga predlagana izmjena, povećanje praga za službenu uporabu jezika i pisma iz trećine u polovinu stanovnika lokalne jedinice, neustavna je. Premda Ustav ne određuje uvjete nego to prepušta zakonodavcu, pa je tako od 1991. do 2000. na snazi bio stroži prag (manjina je trebala biti većina u općini) od onog koji predlaže Stožer. Ali, to ne znači da je apriorno i bezuvjetno dopušteno povećati prag. Uzimanjem u obzir cjeline Ustava, Ustavni sud zaključuje da služenje svojim jezikom i pismom “čini bit identiteta svakog naroda i univerzalne je naravi. Pripada u najsvjetlije civilizacijske tekovine čovječanstva”.
To pravo čini i bit identiteta manjina, a “od hrvatskog naroda kao većinskog zahtijeva toleranciju i razumijevanje”.Stoga, iako nema izričite zabrane povećanja praga, iz Ustava proizlazi da eventualno povećanje “mora biti razumno, opravdano isključivo razlozima za koje se može reći da izviru iz demokratskog društva utemeljenog na vladavini prava i zaštiti ljudskih prava”.
Uznemirujući čin
A u konkretnom slučaju za takav generalni zahvat nacionalnih dimenzija koji bi se odnosio na sve manjine i sve općine i gradove, nema opravdanja (legitiman cilj u javnom/općem interesu i nužno u demokratskom društvu). Ocjena Ustavnog suda je da se u proteklih 14 godina kad je Ustavni zakon stupio na snagu nisu dogodile promjene koje bi opravdale povišenje praga. “Tražiti raspisivanje referenduma s porukom da se ćirilica u gradu Vukovaru ‘doživljava kao simbol stradanja’ duboko je uznemirujući čin koji napada pismo kao univerzalnu civilizacijsku tekovinu čovječanstva koja određuje sam identitet hrvatske ustavne države”, obrazložio je Ustavni sud. Na zahtjev Vlade ukinut je lanjski pokušaj da se statutarnom izmjenom od Vukovara napravi zakonska iznimka.
Pročitajte cijelu Odluku Ustavnog suda Hrvatske o raspisivanju referenduma o upotrebi ćirilice
Povezani tekstovi
