Svako malo iz Srbije se čuju prigovori Hrvatskoj vezani za povrat imovine Srbima koji su napustili Hrvatsku, a nitko u javnosti, ni u Beogradu ni u Zagrebu, ne govori o naknadi ratnih šteta koje su Hrvatskoj nanijele dvije vojske kojima je upravljao Beograd, JNA i paravojne formacije. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir, podsjeća Davor Stier, međunarodni tajnik HDZ-a. Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996.
Reintegracija bila važnija
Prema članku 7. tog sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo s po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu! Budući da se rat nije vodio u Srbiji, očito je riječ o šteti koju je pretrpjela Hrvatska, a za koju iz Srbije nikad nikakve naknade nije bilo. Je li vrijeme da se to pitanje potegne, stvar je političke procjene, kaže tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić, koji je sporazum i potpisao, zajedno s tadašnjim Miloševićevim ministrom Milanom Milutinovićem.
U vrijeme kad je sporazum sklopljen, nastavlja Granić, najvažniji je bio uspjeh mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, pitanje nestalih osoba, povrat ukradenog umjetničkog blaga, a Srbiji je najvažnije bilo pitanje povratka izbjeglica u Hrvatsku. Granić napominje i da bi uspjeh Hrvatske u zahtjevu za naknadu štete bio veći ako hrvatska tužba za genocid uspije pred Međunarodnim sudom pravde. Taj sud, ipak, ako i prihvati hrvatsku tužbu, ne odlučuje o ratnoj odšteti, pa bi se – a tako Sporazum o normalizaciji i određuje – o odšteti trebalo razgovarati bez suda. Prema podacima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 1999. iznosila je 236 milijardi kuna, što je bilo 65 milijardi DEM, danas oko 32 milijarde eura. Nakon potpisivanja Sporazuma o normalizaciji predstavnici dvije države jednom su se sastali zbog osnivanja povjerenstva i tu je sve stalo, nitko više pitanje ratne odštete nije potezao. Davor Stier kaže kako je Jadranka Kosor kao premijerka u proljeće 2011. u vrijeme posjeta Beogradu spominjala to pitanje u razgovorima s beogradskim dužnosnicima. – Sporazum je vrijedeći i treba očekivati da Srbija ispuni svoje obaveze – kaže Stier. Umjesto toga, iz Srbije se ponovno proziva Hrvatska, pa predsjednik Nikolić u svom već glasovitom intervjuu Kuriru kaže “što hoće Gotovina, da ih još jednom protjera i pobije, da završi taj posao? Da više ne traže ni imovinu.”
Najizglednije za logoraše
Čini se da je krajnje vrijeme da i Hrvatska postavi svoje zahtjeve, da se pregovara o odšteti za golema razaranja koja je učinila uglavnom JNA u Hrvatskoj, ako ništa, onda kako ne bi i dalje javni dojam bio samo da je Hrvatska nešto dužna izbjeglim Srbima, a Srbija ništa nikome ne duguje. Ako ne bude tako, možda jedinu odštetu dobiju Hrvati koji su robijali u Srbiji, ako Vladimir Vukčević ikad pokrene kazneni postupak za logore. – Srbija samo mora ispuniti što je potpisala – kaže Stier te napominje da bi tada odnosi dviju država mogli biti puno bolji.
Silvana Perica
Povezani tekstovi
