D.I.C. Veritas

DIC Veritas, 22.03.2017., Saopštenje povodom proljetnog “lova” na Srbe iz Hrvatske

Jutros je na graničnom prelazu Rača prilikom ulasku iz Srbije u BiH granična policija BiH uhapsila Srbina iz Stare Krivaje kod Daruvara Rajka Aničića (58) zbog navodno počinjenog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom u septembru 1991. godine na području Daruvara.

Uhapšeni Aničić se nije nalazio na spisku Državnog odvjetništva Republike Hrvatske osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine sa stanjem na dan 31. marta 2013. godine, na kojem je bilo 1.577 imena.

Aničić je napustio zavičaj u prvom velikom egzodusu Srba iz Zapadne Slavonije u decembru 1991. godine, otkad se nastanio u Iloku gdje je živio sve do decembra 1997. godine, kada je došao u Srbiju gdje je živio do hapšenja.

Aničić je jutros krenuo sa osobnim kolima u Brčko sa vlasnikom ciglane kojemu je trebao otkloniti neki kvar što je radio i do sada više puta i istog dana vratiti se u Srbiju.

Aničić posjeduje državljanstvo Republike Hrvatske i Republike Srbije. Trenutno je u Bjeljini ali se očekuje da u toku dana bude prebačen u Sarajevo.

Jučer ujutro je crnogorska policija na graničnom prelazu u Bijelom Polju uhapsila Srbina Milana Pavlovića (73) iz Kuka opština Slunj zbog navodno počinjenog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom na području sjeverne Dalmacije u toku 1991. godine.

Prema Veritasovim saznanjima, Pavlović se zajedno sa Niković Špirom, Mladić Ratkom, Sunarić Markom, Lisica Slavkom, Karajlović Đurom, Milosav Momčilom i Iglendža Božom tereti za paljenje kuća na području Knina,uključujući sela Kijevo, Maljkovo, Potravlje, Satrić i Dabar, te za granatiranje Sinja, Šibenika i Drniša, za koje djelo mu je presudom Županijskog suda u Šibeniku 1992. godine izrečena kazna od 15 godina zatvora. Pavlović se nalazio na spisku Državnog odvjetništva Republike Hrvatske osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine sa stanjem na dan 31. marta 2013. godine.

Poinformacijama dobijenim od rodbine Pavlovića je blokada kasarni u septembru 1991. godine zatekla u Šibeniku u kasarni “Marko Orešković” u činu zastavnika.Poizlasku iz Šibenika njegova jedinica je jedno vrijeme ostala na području Grahova i Drvara, a od 1993. godine je penzionisan, te je jedno vrijeme živio u Đakovici na Kosovu, a onda sa porodicom preselio u Kolašin u Crnu Goru, gdje mu i danas živi porodica.

Pavlović je na dan hapšenja vozom krenuo iz Crne Gore u Irig gdje je povremeno boravio, a uskoro je trebao obaviti jedan operativni zahvat na VMC u Petrovaradinu. Posjeduje državljanstvo Republike Srbije, ali ne i Crne Gore. Pavlović je vrlo često prelazio srpsko–crnogorsku granicu.

Hrvatska policija je 16. marta ove godine na graničnom prelazu Karasovići prilikom izlaska iz Hrvatske u Crnu Goru uhapsila Srbina iz zapadne Slavonije Čedomira Borojevića (54), zbog navodno počinjenog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom na području sjeverne Dalmacije u toku 1991. godine.

Borojević se tereti da je tokom napada JNA na Šibenik od 16. do 18. septembra 1991. godine kao zapovjednik patrolnog čamca prenio naređenje članovima svoje posade da se napadne grad Šibenik bez izbora ciljeva paljbom iz svog raspoloživog oružja po civilnim objektima i civilima, s ciljem njihova zastrašivanja i uništenja njihove imovine i zauzimanja grada… uslijed čega je došlo do ugrožavanja života građana i do velikih materijalnih oštećenja stambenih i gospodarskih objekata.

Borojević premapisanju hrvatskih medija posjeduje državljanstvo i Hrvatske i Crne Gore.

Uhapšen je na osnovu raspisane potjernice policijske uprave Šibensko-kninske, što znači da ga i nije bilo na spisku Državnog odvjetništva Republike Hrvatske osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine sa stanjem na dan 31. marta 2013. godine.

Nakon hapšenja ŽDO u Splitu je donijelo rješenje oprovođenju istrage, a sudac istrage splitskog Županijskog suda prihvatio je taj zahtjev i odredio mu istražni zatvor zbog opasnosti od bijega.

Čedomir Borojević dijeli ćeliju sa Kapetanom Draganom, generalom Borislavom Đukić, kapetanom bojnog broda Pavlom Pantićem i Mladenom Graovcem.

Posaznanjima Veritasa Borojević se još u toku rata skinuo iz vojske i od tada plovi na raznim brodovima. U Hrvatsku je prije hapšenja dolazio više puta i nije imao nikakvih problema.

Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svjeta do sada je uhapšeno 165 Srba, od kojih su 56 ekstradirani u Hrvatsku. Od ekstradiranih do sada je protiv 20-ice postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru. Ovoliki broj obustava postupaka protiv lica sa Interpolovih potjernica ukazuje i na zloupotrebu Interpola od strane Hrvatske.

Beograd, 22.03.2017.

P R E D S J E D N I K

Savo Štrbac

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.