D.I.C. Veritas

Vesti, 19.04.2018, Nova knjiga Save Štrpca “Bikini godine” – priče iz rodnog Benkovca

U Kući Đure Jakšića u Skadarliji u sredu uveče je održana promocija zbirka pripovedaka “Bikini godine”, osnivača i direktora Dokumentaciono-informativnog centra “Veritas”, Save Štrpca.

Mada je veći deo svog života nakon progona iz Hrvatske posvetio rasvetljavanju sudbine Krajišnika, Štrbac je istovremeno i uspešan autor brojnih romana i pripovedaka u kojima u prvom planu ipak nije stradanje Srba u Hrvatskoj.

Nova knjiga pripovedaka “Bikini godine” je svojevrsni omaž Štrpca svom zavičaju, Velebitu i Benkovcu i autor to i ne krije.

- Zbog čega objavljujem ovakve priče? Možda zbog toga što mi ukradoše zavičaj, u koji ne odoh već više od dve decenije. Ako me već ne puštaju da ga fizički obilazim, posećujem ga u mislima na davno proživljene događaje. I moji junaci i ja smo, u virtuelnom svetu, i dalje u Bukovici i Ravnim kotarima, i na benkovačkoj nadaleko poznatoj pijaci, i u dežurnoj sudnici benkovačkog suda, i na biogradskim i karinskim plažaa, i na obalama Krke, Cetine i Zrmanje… Mi iz virtuelnog sveta čekaćemo stvarni povratak ostalih sunarodnika.Mnogo je lakši povratak kući kada vas neko u njoj čeka – kazao je Štrbac na promociji.

Novinar i književnik, Srboljub Zorica ocenio je da su priče iz ove knjige “zapretane” (prekrivene) ljudima iz zavičaja.

- Štrbac razvija poezuju snova i sećanja istrgnutu sa rodnog praga. Reč je o retrospektivi kao formi pripovedanja u prvom i trećem licu. Priče su zapletene duboko u ljudima zavičaja, u srcu. Priroda, prošlost i čovek sa svojim posebnim svetom, nastanili su se u oku autora, urezaše se u dušu i odnosi ljudi u uzročno posledičnom redu – naglasio je Zorica.

O zbirci pripovedaka govorili su i Svetlana Šiljegivić koja je ocenila da su njegove priče “dokumentarne samo zbog fabule koju pozajmljuju iz stvarnosti”.

- Iako bivši sudija, ne sudi. Tolerantan mnogo više nego što o tome može da govori njegovo poreklo, daje prostora za druge i drugačije, te krajiškim čudnim marginalcima vraća ljudskost i čini da s njima saosećamo – kazala je Šiljegivić.

Dobrašin Jelić je posebno pohvalio Štrpčevu veštinu da svoj zavičaj ne prikazuje samo kao pojavu, već i kroz društvene odnose, običaje i shvatanja tog kraja.

 

Đ. Barović – Vesti

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.