ZAGREB - Optužnica protiv komandanta čete 9. gardijske brigade HV Josipa Krmpotića, koja ga tereti za ratni zločin protiv civila i zarobljenika u akciji Medački džep 1993. godine vraćena tužilaštvu na doradu.
Optužno veće Županijskog suda u Zagrebu vratilo je tužilaštvu optužnicu protiv ratnog komandanta čete 9. gardijske brigade Hrvatske vojske Josipa Krmpotića kojom se on tereti za ratni zločin protiv civila i zarobljenika u akciji Medački džep 1993. godine.
Optužnica iz avgusta ove godine, kako navodi agencija Hina, vraćena je radi “boljeg razjašnjenja stvari”. Krmpotić će danas biti pušten iz istražnog zatvora u kojem se nalazi od marta ove godine kada je uhapšen zajedno sa još četvoricom bivših vojnika, od kojih su trojica posle saslušanja u tužilaštvu puštena na slobodu.
Optužno veće je potvrdilo optužnicu protiv bivšeg vojnika Velibora Šolaje koji je optužen da je pištoljem ubio stariju ženu koju je zatekao u podrumu kuće u ličkom mestu Čitluk.
Tužilašvo tereti Krmpotića da je posle oslobađanja sela u Medačkom džepu podređenima naredio paljenje kuća u kojima su živeli Srbi, kao i da je svojim podređenima naredio streljanje četvorice pripadnika srpske paravojske.
Krmpotića je zbog zločina u Medačkom džepu istraživalo i haško tužilaštvo, a on i Šolaja su bili svedoci na suđenju bivšem generalu Mirku Norcu i Tihomiru Oreškoviću za ratne zločine u Gospiću 1991. i 1992. godine.
Norac je za ratne zločine u Gospiću osuđen na 12 godina zatvora, a za zločine u Medačkom džepu na šest godina zatvora, pa su mu te kazne objedinjene na 15 godina zatvora. On je krajem novembra prošle godine pušten na uslovnu slobodu pošto je odslužio dve trećine kazne.
Suoptuženi u slučaju Medački džep general Rahim Ademi oslobođen je optužbi za zločine, jer je utvrđeno da je na terenu bio još jedan komandant, admiral Davorin Domazet Lošo koji je bio izaslanik načelnika Glavnog štaba Janka Bobetka.
Slučaj Medački džep je prvi postupak koji je Haški tribunal prepustio hrvatskom pravosuđu.
Prema hrvatskim podacima, na području Medačkog džepa od 9. septembra do 17. septembra 1993. kada su se hrvatske snage povukle i područje predale UN-u, ubijena su 23 srpska civila i pet zarobljenih vojnika.
Povezani tekstovi
