Na današnji dan, prije točno 26 godina, 17. kolovoza 1990. godine pokrenuta je srbijanska oružana pobuna kao sredstvo u ostvarenju homogene srpske države, koja bi obuhvaćala dijelove Hrvatske
Prije točno 26 godina, 17. kolovoza 1990. godine, pobunjeno srpsko stanovništvo u Hrvatskoj postavilo je brojne barikade na prometnicama na širem području Knina. Bio je to događaj kojim su pobunjenici osporili hrvatsku samostalnost i suverenost, te početak proglašenja paradržavne SAO Krajine. Događaj je to koji je postao poznatiji kao Balvan revolucija. Srpski pobunjenici imali su svekojaku podršku Slobodana Miloševića i Srbije, a to je bio uvod na otvorenu oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku. Iako je još Ustavom SFRJ iz 1974. godine Hrvatskoj osigurano pravo osamostaljenja unutar utvrđenih granica, pobunjeni Srbi su okupacijom oko trećine hrvatskog teritorija de facto državu presjekli na dva dijela. Hrvatska je legitimnom i oslobodilačkom akcijom Oluja oslobodila u kolovozu 1995. godine oslobodila najveći dio okupiranog teritorija, a posljednji okupirani dijelovi zemlje vraćeni su mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja.Povodom obljetnice početka srbijanske pobune u Hrvatskoj, oglasio se danas Hrvatski časnički zbor Grada Splita. Pismo koje potpisuje Zoran Buzdovačić prenosimo u cijelosti:
Na današnji dan, prije točno 26 godina, 17. kolovoza 1990. godine, nakon višegodišnje institucionalne i verbalne, pokrenuta je srbijanska oružana pobuna kao sredstvo u ostvarenju homogene srpske države, koja bi obuhvaćala dijelove Hrvatske. Pobunjeni Srbi postavili su barikade na cestama u okolici Knina, presjekli Hrvatsku na dva dijela, te započeli oružanu pobunu protiv nove demokratski izabrane vlasti predvođene HDZ-om. Ta “balvan revolucija“ bila je zlokoban nagovještaj rata i velikosrpske agresije na RH. Agresija je već bila isplanirana u Beogradu, kao povijesni kontinuitet srbijanske osvajačke politike stare više od dva stoljeća, utemeljene na ideologiji velike Srbije.
Srpska oružana agresija na Hrvatsku koja je počela toga 17. kolovoza 1990. imala je značajke genocida, etničkoga čišćenja, urbicida, ekocida i kulturocida; počinjeni su pojedinačni i masovni ratni zločini koji su rezultirali izravnim napadima na civile (7293 civilne žrtve, od čega su polovica žene i djeca). Tijekom velikosrpske agresije više od 150 000 prognano je iz svojih domova, kroz logore i zatvore je prošlo više od 18000 osoba, a oko 1000 žrtava srbijanske agresije još nije otkriveno.Uzrok stradanja svih vojnih i civilnih žrtava je beskrupulozna zločinačka osvajačka velikosrpska politika koja simbolizira današnji dan prije 26 godina.
Stoga predlažemo da se taj dan, 17. kolovoza, proglasi DANOM SJEĆANJA NA CIVILNE ŽRTVE U VELIKOSRPSKOJ AGRESIJI koji će se prigodno obilježavati radi odavanja pijeteta prema 7293 civilne žrtve u Hrvatskoj. Toga dana treba se prisjetiti i svih civilnih žrtava stradalih na srpskoj strani (160) koje su stradale kao posljedica zločina pojedinaca s hrvatske strane.
Jednako tako, očekujemo od nadležnih državnih tijela konačno utvrđivanje pune istine o svim stradalima, a od Državnog odvjetništva sudske postupke za sve počinitelje zločina, od kojih mnogi danas slobodno šetaju Hrvatskom.
Povezani tekstovi
