Šezdesetogodišnji Macan je ispričao kako su u kolovozu i rujnu 1991. započeli napadi na Peruču, zbog čega je 17. rujna posada napustila branu, i to po nalogu direktora proizvodnog područja Split, koji je naredio da se hidroelektrana stavi van pogona i turbine onesposobe za rad
Bivši direktor hidroelektrane (HE) Peruča Josip Macan u utorak je na splitskom Županijskom sudu, gdje se sudi bivšem zapovjedniku motorizirane brigade 9. kninskog korupusa JNA Borislavu Đukiću za ratni zločin miniranjem brane na Peruči, posvjedočio kako je HE bila gađana i topovskim granatama, koje na sreću nisu pogodile branu.
Šezdesetogodišnji Macan je ispričao kako su u kolovozu i rujnu 1991. započeli napadi na Peruču, zbog čega je 17. rujna posada napustila branu, i to po nalogu direktora proizvodnog područja Split, koji je naredio da se hidroelektrana stavi van pogona i turbine onesposobe za rad.
- Posada koju su sačinjavala dvojica vođa smjene, dva uklopničara, dvojica na turbinama i četiri čuvara, otišla je jer je elektrana bila gađana tenkovskim granatama, koje srećom nisu pogodile branu, ali ni strojarnicu, već su pale preko brane. Kad je posada otišla, ostavili su otvoren temeljni ispust, te uključeno ispuštanje vode koja je dolazila u strojarnicu. - kazao je Macan.
Nastavio je kako su na Božić 1991. godine uspjeli doći na HE Peruča, u organizaciji europskih promatrača, no srpske paravojne snage nisu im dopustile da provjere branu. HEP-ovci su tada tražili da se otvori preljevni zatvarač, jer se akumulacija vode približila opasnoj razini. Kako im to nije uspjelo, pomoć su zatražili i preko tadašnjeg predsjednika Vlade te UN- a, i dalje tražeći da im se dozvoli ispuštanje vode iz akumulacijskog jezera.
- Kad je brana minirana, odmah sam stigao na nju. Situacija je bila katastrofalna. Pomagali smo u saniranju, nasipavanju i zatvaranju pukotina koje su nastale od miniranja. Kontrolirano smo ispuštali vodu iz akumulacijskog jezera, koje se ispraznilo tek za dvadesetak dana. - svjedočio je Macan. Upitan zna li tko je naredio miniranje brane, odgovorio je da nema podataka o tome, kao ni da nema nikakva saznanja o optuženom Đukiću.
Optužnica Županijskog državnog odvjetništva Đukića tereti da je kao zapovjednik 221. motorizirane brigade 9. kninskog korpusa - nakon naredbe zapovjednika korpusa i tzv. Srpske vojske krajine generala Ratka Mladića i Mile Novakovića, zajedno sa majoromMilanom Koricom, zapovjednikom pogranične milicije SAO Krajine – izdao zapovijed o rušenju brane s 30 tona eksploziva.
Eksplozija je prouzročila direktnu štetu od 90 milijuna kuna, a na sanaciju je potrošeno dodatnih deset milijuna tadašnjih njemačkih maraka. Na optuženičkoj klupi u Splitu našao se samo Đukić, jer je Ratko Mladić u Haagu, Korica je nedostupan, a Novaković je preminuo 2015. godine, te je taj dio spisa izdvojen. Suđenje se nastavlja sredinom svibnja.
Povezani tekstovi
