Branimir Glavaš ponovo je proglašen krivim za ratni zločin nad srpskim civilima u Osijeku tokom Domovonskog rata.
Glavaš je osuđen na sedam godina, a pet godina i tri meseca već je odslužio.
Nakon presude je izjavio da više neće ići u zatvor.
„Neću videti više dana zatvora, to je farsa za javnost, za međunarodnu zajednicu. To je politički insceniran proces. Ovaj sluga (sudija) sutra postaje predsednik Županijskog suda ili prelazi u Viši krivični sud. Kada mi je Horvatović izrekao kaznu, sedam dana kasnije postao je predsednik Višeg krivičnog suda”, izjavio je on.
Na pitanje da li bi se vratio u Bosnu i Hercegovinu, kratko je odgovorio:
„Putovaću kao slobodan građanin.
Na prvom suđenju 2009. Glavaš i njegovi suoptuženici osuđeni su na višegodišnje za zatvorske kazne, ali je presudu koja je u međuvremenu postala pravosnažna 2015. ukinuo Ustavni sud.
Glavaš je do tada odradio i većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u BiH gde je otišao uoči izricanja prve presude.
Ponovljeno suđenje započelo je 2017, a još je jednom iz početka krenulo u oktobru 2021. Vrhovni sud je početkom januara 2020. ukinuo odluku vanraspravnog veća zagrebačkoga Županijskog suda iz marta 2019. prema kojoj se ponovljeno suđenje Glavašu trebalo odvojiti od postupka njegovim kooptuženicima.
Reč je o slučajevima koji su javnosti poznati kao „Garaža“ i „Selotejp“ u kojima se Glavaš po komandnoj odgovornosti tereti za ubistva više srpskih civila, od kojih su neki bačeni u reku Dravu vezanih ruku i sa selotejp trakom zalepljenom preko usta.
Neke od žrtava su bile prisiljene da piju kiselinu iz akumulatora u garaži Sekretarijata za narodnu odbranu u Osijeku, na čijem čelu je bio Glavaš.
Davne 2005. godine u listu Vreme, Tatjana Tagirov pisala je o svedočenjima koje je javnosti pretstavio hrvatski novinar Drago Hedl, koji je imao svedočenje Krunoslava Fehira koji je za vreme rata imao 17 godina i koji je bio aktivni pripadnik Branimirove osječke bojne (BOB).
„Ja, Krunoslav Fehir, svjedočim da sam s nepunih 17 godina bio aktivni pripadnik BOB-a, Branimirove osječke bojne, te da sam sudjelovao u mučenjima i ubojstvima srpskih civila isključivo po nalogu Branimira Glavaša. BOB bio vojna postrojba u kojoj se strogo poštovala hijerarhija i zapovjedni lanac. Ništa se nije događalo bez znanja i mimo zapovijedi zapovjednika Branimira Glavaša. Nekontroliranih pljački možda je i bilo, ali ubiti nekoliko desetaka civila na isti način – to se ne može bez organizacije. I nisam to čuo iz druge ruke, nego sam svjedok tih zločina. U tome sam osobno sudjelovao, zbog čega se duboko kajem i tražim oprost. A sve je to organizirao i zapovijedio Glavaš“, premenla je tada Tigarova u listu Vreme Fehirovo svedočenje.
Fehir je kazao da je „lično pucao u Čedomira Vučkovića“.
„… Nakon što mi je Glavaš dao ono streljivo, već je bila večer, drugi vojnik naredio je Vučkoviću da pije kiselinu iz akumulatora. Žrtva je molila i plakala, ali vojnik je inzistirao. Vidio sam da guta i pije“, prenelo je Vreme.
I pored svedočenja, Glavaš je kazao da nema svedoka, „ne zato što je radio na takav način da nema svedoka, već zato što nema razloga da postoje svedoci“.
„Ti svjedoci ne postoje jer sam ono što mi je bilo povjereno radio zakonito, moralno, savjesno i odgovorno, pa prema tome ne mogu postojati nikakvi svjedoci o nedjelima Branimira Glavaša u Domovinskom ratu. Možda postoje neki svjedoci, ali ne protiv Branimira Glavaša, jer ti svjedoci ne mogu za ništa kažnjivo svjedočiti protiv mene i svi će ti pokušaji ostati uzaludni“, tvrdio je Glavaš.
Sredinom 2021. godine, predsednik Hrvatske Zoran Milanović, vratio je odlikovanja Glavašu, koja su mu, uz čin generala, bila oduzeta u vreme mandata predsednika Ive Josipovića 2010.
Glavaš je, tvrdili su mediji, podržao Milanovića u predsedničkoj kampanji, mada se Milanović od te podrške ogradio kazavši da „to nije njegovo društvo“.
U intervju za Danas objavljenom krajem 2021, Jaroslav Pecnik je, komentarišući Milanovićevo vraćanje odlikovanja Glavašu, kazao da Milanović želi da se pozicionira u cetru, te da hvata zalet za sledeći izborni ciklus.
„Ali bez potpore desno raspoloženog elektorata (za koji je Glavaš heroj), on jednostavno nema šanse za pobjedu“, rekao je tada Pecnik.
U istom intervjuu, Pecnik je kazao da do postupka protiv Glavaša verovatno ne bi došlo da se nije sukobio „sa tada najmoćnijim čovekom HDZ – a Ivom Sanaderom“.
„I od tada se „utvrđuje istina“ koja je svima znana, samo čini se ne i onima koji postupak trebaju definitivno privesti pravdi. Za to vrijeme, nakon pokretanja obnovljenog postupka sve koji se usude Glavaša nazvati ratnim zločincem, on tuži sudu i u pravilu dobiva sudske sporove, jer ranija presuda ne vrijedi, kao da je nije ni bilo, a tužakanje novinara pokazalo se efikasnom metodom pritiska na medije, jer malo tko se želi baviti ovom temom i izložiti se plaćanju visokih obeštećenja“, Pecnikove su reči date Danasu.
Branimir Glavaš rođen je 23. septembra 1956. godine.
Bio je učesnik osnivačke skupštine HDZ-a održane juna 1989. godine, te je bio predlagač Franje Tuđmana za predsednika te stranke.
Oktobra 1990. imenovan je za sekretara Sekretarijata narodne odbrane (SNO) opštine Osijek sa zadatkom organizacije odbrane i ustrojavanje hrvatskih odbrambenih oružanih snaga.
Aktivno je učestvovao u vojnim operacijama.
M. Č.
Povezani tekstovi
