Prije dva dana na aerodromu u Pragu, češka policija uhapsila je Srbina Bogunović Branka (1965) zbog navodno počinjenog ratnog zločina nad civilnim stanovništvom u ratu 90-tih godina na području Benkovca.
Prema podacima koje smo danas dobili od porodice, Branko je u uhapšen prilikom dolaska iz Kanade u posjetu sinu koji studira u Češkoj.
Prema dokumentaciji kojom raspoleže Veritas protiv Branka i još 22 pripadnika “Martićeve milicije” 26.12.2003. godine Županijsko državno odvjetništvo Zadar podiglo je optužnicu, koja ih tereti da su 2. septembra 1991. godine u mjestu Kakma kod Polače, sudjelovali u zarobljavanju i zlostavljanju Radoslava i Zorana Bobanovića, te njihovom sprovođenju i ispitavanju u stanicama milicije u Stabnju i Benkovcu, odakle su sprovedeni u kninski zatvor, iz kojeg su nakon 40-ak dana otišli u razmjenu. Rješenjem Županijskog suda u Zadru od 29. juna 2009. godine postupak je obustavljen protiv 14 optuženika, dok su pod optužbom, pored Bogunović Branka, ostali: Tintor Nikola (1964), Novaković Jovo (1956), Veselinović Slavko (1960), Tepša Neven (1970), Žeželj Gojko (1960), Tintor Dušan (1967), Prlić Dmitar (1962) i Crnobrnja Svemir (1966).
Od prijatelja uhapšenog Bogunovića saznali smo da je do ljeta 1991. godine bio zaposlen u Zadru kao redovni milicioner, odakle je zbog nastale situacije sa porodicom izbjegao u Republiku Srbiju, gdje je boravio nekoliko mjeseci, pa tako i u inkriminirano vrijeme, a tek potom se vratio u Benkovac, gdje je nastavio raditi takođe kao milicioner.
U vrijeme akcije “Oluja”, uhapšeni Bogunović je ponovo izbjegao u Srbiju, odakle je poslije NATO agresije na SRJ, iselio u Kanadu.
Uhapšeni se nalazio na spisku Državnog odvjetništva Republike Hrvatske osumnjičenih, osuđenih i optuženih za ratne zločine sa stanjem na dan 31. marta 2013. godine, na kojem je bilo 1.577 imena.
Na osnovu međunarodnih potjernica koje je raspisao Biro Interpola u Zagrebu, širom svjeta do sada je uhapšeno 169 Srba, od kojih je 61 ekstradiran u Hrvatsku. Od ekstradiranih do sada je protiv 23-ice postupak obustavljen ili je optužba odbijena, uglavnom nakon prekvalifikacije djela ratnog zločina u oružanu pobunu, što ima za posljedicu gubitak obeštećenja za vrijeme provedeno u pritvoru. Ovoliki broj obustava postupaka protiv lica sa Interpolovih potjernica ukazuje i na zloupotrebu Interpola od strane Hrvatske. Trenutno se u hrvatskim zatvorima zbog kriv. djela ratnih zločina nalazi 28 lica srpske nacionalnosti, pripadnika bivših JNA i SVK, od kojih je 19 pravosnažno osuđeno, dok su ostali pod istragom, optužbom ili čekaju pravosnažnost presuda.
Beograd, 20.09.2018.
P R E D S J E D N I K
Savo Štrbac
Povezani tekstovi
