D.I.C. Veritas

e-Veritas, 31.12.2020, Savo Štrbac: VJEROVALI ILI NE

U decembru 2020. godine pred hrvatskim sudovima zakazane su glavne rasprave u 14 predmeta zbog ratnih zločina u kojima je obuhvaćeno ukupno 59 optuženika: pred Županijskim sudom u Zagrebu zakazane se rasprave u 7 predmeta protiv 46 optuženika, pred ŽS u Osijeku u 4 predmeta protiv 7 optuženika i pred Županijskim sudom u Splitu u tri predmeta protiv 6 optuženika. Četvorici se sudi u prisustvu i svi su ekstradirani iz drugih država, a svim ostalima u odsustvu. Svi optuženi su pripadnici bivše JNA ili “paravojnih jedinica” bivše RSK. Ako ne svi, onda su velika većina državljani Republike Srbije. Od svih optuženika kojima se sudi 25 godina po završetku rata u Hrvatskoj, mediji u regionu, pa tako  i u Srbiji, notirali su samo jednog optuženika i to generala bivše JNA Borislava Đukića, kojeg je Županijski sud u Splitu, 4. decembra, u ponovljenom postuku, ponovo proglasio krivim za rušenje brane Peruća i izrekao mu kaznu od 10 godina zatvora, godinu dana više nego na predhodnom suđenju.

Prema izvještaju Državnog odvjetništva RH od 18. septembra 2017, u toj državi su  od 1991, od kada se u njoj vode postupci zbog krivičnih djela ratnih zločina, pa do 30. juna 2017. godine  pokrenuti krivični postupci protiv 3.556 osoba: pod istragom ih je bilo 47, a protiv 1.349 istraga je obustavljena, dok su protiv 2.066 podignute optužnice, od čega je 608 proglašeno krivima i osuđeno, 828 oslobođeno (uključuje i obustave zbog smrti ili prekvalifikacija u oružanu pobunu), protiv 630 optuženih prvostepeni  postupci su bili još u toku. Uporedbe radi, Haški tribunal je, za otprilike isto vrijeme djelovanja,  sa cijelog područja bivše SFRJ, optužio 161 osobu, od čega ih je 90 i osudio.

Prema izvještaju DORHA  o radu državnih odvjetništava u 2009, od 1991. pokrenut je krivični postupak protiv ukupno 3.844 osobe: pod istragom 475, istraga obustavljena protiv 1.589; ukupno optuženo 1.747, od čega ih je još pod optužbom bilo 573 osobe, osuđeno ih je 555, a 644 oslobođeno (uključuje obustave i prekvalifikacije). Prema izvještaju DORH o radu državnih odvjetništava u 2010. godini i prvih pet mjeseci u 2011, od 1991, pokrenut je krivični postupak protiv ukupno 3.422 osobe (433 u prisustvu a 2.990 u odsustvu): pod istragom 354 osoba; istraga obustavljena protiv 1.176 osoba; ukupno optuženo 1.858 osoba, od čega ih je još pod optužbom bilo 629 osoba,  osuđeno ih je 558,  a 708 oslobođeno (uključuje obustave i prekvalifikacije).

Upoređujući podatke o ukupno procesuiranima iz izvještaja DORH.a za 2010. i 2009, iako oba obuhvaćaju period od 1991, prostom matematičkom operacijom zbrajanja i oduzimanja dolazi se do rezultata da je 2010. manje ukupno procesuiranih čak 422 osobe nego što ih je bilo predhodne godine.

Ukupan broj procesuiranih, po logici stvari i prirodnim zakonima, ne može se smanjivati. A imajući u vidu da su se svake godine otvarale na desetine novih istraga (samo u te dvije godine podneseno 111 novih istražnih zahtjeva), taj broj se mogao samo povećavati.

Iz tog perioda “matematičke agrobatike” hrvatskog pravosuđa prisjećam se telefonskog poziva jednog penzionisanog hrvatskog genarala sa molbom da mu iz Veritasovih evidencija dam informaciju da li je njegov prijatelj, Srbin iz Krajine, procesuiran za ratni zločin pred hrvatskim sudovima. U nevjerici, pitam ga “Izvinite, gospodine, čiji rekoste da ste general”, a kad mi potvrdi da je hrvatski, kažem mu pa što to ne pitate nadležne organe u svojoj državi, a on mi odgovori “više vjerujem vašim podacima”.

Po računici Ive Josipovića iz maja 2007, u to vrijeme profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (kasnije i predsjednika Hrvatske), u Hrvatskoj je od 1991. do tada od 3.666 osoba protiv kojih je postupak bio pokrenut za krivično delo ratnih zločina, bilo 3.604 (98,31 odsto) osoba “koje su za vrijeme Domovinskog rata učestvovale u agresiji na Republiku Hrvatsku, te 62 (1,69 odsto) osobe koje su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga”.

DORH je poslednji put u saopštenju od 30. juna 2011. iznio podatke o procesuiranim pripadnicima HV-a: krivični postupak pokrenut protiv 108 osoba, istraga u toku protiv 20 osoba, istraga obustavljena protiv 9 osoba, optuženo 79, još pod optužbom 37, osuđeno ih je 31, dok ih je 11 oslobođeno ili je postupak obustavljen. U isto vrijeme (nakon volšebnog nestanka 422 osobe sa spiska procesuiranih) bilo je ukupno 3.513 procesuiranih, što znači da je zastupljenost pripadnika HV-a u ukupnom broju procesuiranih bila “čak” 3,07 procenata.

Možda je i taj manevar pomogao Hrvatskoj da joj EU iznenada i neočekivano zatvori poglavlje “pravosuđe i ljudska prava” i tako ubrza  ulazak u EU.

I Srbija  još od 2003. ima Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine, po kojem srpsko pravosuđe može da procesuira državljane bivših jugoslovenskih republika, ali ga je u praksi, iako u susjednim državama izaziva opšte nezadovoljstvo,  kada su u pitanju zločini nad Srbima na području Hrvatske, primjenila samo jedanput.

Dotle Hrvati kontinuiranim i nesmetanim procesuiranjem pripadnika bivših JNA i SVK za svakovrsne ratne zločine potkrepljuju svoj zvanični državni narativ rata devedesetih po kojem su vodili odbrambeni rat od velikosrpskog agresora. Hiljadu presuda Srbima sa inkriminacijom da su kao pripadnici JNA i srpskih paravojnih jedinica, u cilju stvaranja Velike Srbije, ubijali i mučili nedužne Hrvate i nepotrebno uništavali njihovu imovinu, pogubnija je po istinu nego ona Gebelsova “mnogo puta ponovljena laž postaje istina” .

 

 

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.