U Gradišci se danas obilježena 31 godina od pogroma nad 15.000 Srba iz zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji “Bljesak”, kada je ubijeno najmanje 263 Srba, među kojima 12 djece.
Ključne brojke
36 časova trajao napad
15.000 protjeranih Srba
263 ubijenih Srba
12 ubijene djece
107 – ubijenih civila
16.000+ – pripadnika hrvatskih snaga
4.000 – srpskih vojnika
1.450 – zarobljenih Srba
1.247 – ukupno poginulih Srba u ratu do 1995. (77 djece)
50 – nestalih lica
Akcija
Hrvatske oružane snage su u akciji pod kodnim nazivom “Bljesak” 1. maja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN.
Protiv Srba u zapadnoj Slavoniji, odnosno oko 15.000 civila i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.
Zarobljeno je oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine, većina na prevaru uz pomoć snaga UN, od kojih su mnogi kasnije prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.
U ovoj hrvatskoj zločinačkoj akciji za samo 36 časova protjerano je 15.000 Srba, ubijeno najmanje 263, od kojih 107 civila, među kojima i 12 djece.
Karan: Ratni zločin i etničko čišćenje
- Akcija “Bljesak” je ratni zločin i etničko čišćenje srpskog naroda iz zapadne Slavonije i istina mora biti sačuvana od revizije- rekao je danas predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.
Karan je istakao da je padom zapadne Slavonije, a kasnije i Kninske Krajine zaokružen proces koji je doveo do potpunog nestanka srpskog naroda sa prostora Hrvatske.
- Ne možemo a da ne povežemo stradanje devedesetih godina sa onim što se dešavalo u NDH u kojoj je nad srpskim narodom, Jevrejima i Romima počinjen genocid – rekao je Karan u obraćanju u Gradišci, čime je završeno obilježavanje 31 godine od hrvatske zločinačke akcije “Bljesak”.
On je dodao da se vidio nastavak ideje da se Srbi protjeraju, zatru njihova ognjišta, te dodao da su u tome i uspjeli, ali i da su ti prostori ostali bez duha i života.
- Zato je ovaj zločin postao Pirova pobjeda – rekao je Karan.
On je napomenuo da je “Bljesak” bio samo završna faza pogroma, a da su mu prethodile zločinačke akcije “Otkos” i “Orkan”, te da je rezultat te tri akcije bio 100.000 protjeranih Srba.
Naglasio je i da istina o nevinim žrtvama mora biti sačuvana od zaborava i revizije.
- Naša je dužnost da gradimo snažnu i stabilnu Republiku Srpsku kao garanciju opastanak na ovim prostorima – rekao je Karan.
Dodao je i da se iz Gradiške danas šalje poruka da srpski narod nije nestao niti će nestati, da je preživio najteže trenutke i da je iz njih izašao jači i odlučniji da sačuva svoju slobodu i svoju Republiku Srpsku.
Karan je naglasio i da je zaborav najveći saveznik nepravde, a istina jedini put ka trajnom miru i pomirenju.
- Ne okupljamo se danas ovdje da bismo širili mržnju ili produbljivali podjele nego da bismo dostojanstveno odali počast žrtvama – rekao je Karan.
On je napomenuo da je Republika Srpska za mnoge protjerane postala novi dom, gdje čuvaju uspomene na svoja ognjišta, te da je obaveza pamtiti i svjedočiti da se tako nešto ne bi ponovilo.
- Kao i svakog Prvog maja smo na mjestu koje za srpski narod ima bolno i duboko značenje i da se sjetimo jednog od najtežih dana u novijoj istoriji srpskog naroda – rekao je Karan.
On je napomenuo i da je most u Gradišci u vrijeme ratnih sukoba bio međa između života koji je ostao iza i neizvjesnosti koja je bila ispred.
Žarković: Most spasa u Gradišci opravdava svoj naziv
- Spas Srbima iz zapadne Slavonije tokom rata u Hrvatskoj bile su Gradiška i Republika Srpska, gradiški most spasa opravdava svoje ime – istakao je predsjednik Udruženja protjeranih Srba iz zapadne Slavonije Krsta Žarković
Žarković je istakao da treba očuvati jedinstvo na ovim prostorima, te pozvao da se u Gradišci okupljaju u što većem broju i da se ne zaboravi pogrom koji se desio nad Srbima iz zapadne Slavonije.
U obraćanju u Gradišci, Žarković je rekao da je tokom rata u Hrvatskoj, do 1995. godine, iz Zapadne Slavonije, poginulo 1.247 Srba od toga 77 djece, a da se za 50 ljudi još traga.
Napomenuo je da je za 173 godine unazad nestalo više od dva i po miliona Srba iz Hrvatske, a da se oni malobrojni koji tamo žive i danas bore za svoja prava.
Vukelić: Republiku Srpsku moramo čuvati kao zjenicu oka
- Republika Srpska je utjeha i melem na ranu protjeranim Srbima iz Republike Srpske Krajine i mora se čuvati kao zjenica oka – rekao je danas državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Vukelić.
U obraćanju u Gradišci, Vukelić je napomenuo da su istorijske okolnosti bile teške, jer se u bio strašan udar na Srpsku, kojoj je bila namijenjena sudbina Republike Srpske Krajine.
- Srpska se borila i izborila za svoju slobodu. Da se to nije desilo, danas se ne bi ovdje okupili, ne bi se vijorila srpska trobojka, ne bi se čule prelijepe riječi naših himni. Moramo čuvati Republiku Srpsku kao zjenicu oka – rekao je Vukelić.
Vukelić je istakao da samo jedinstveni Srbi mogu da napreduju i da budu jači, te ukazao na važnost da se ostavi dobar temelj budućim generacijama da se ispravi bar dio istorijskih nepravdi prema Srbima.
Ukazao je i da je ovo obilježavanje zahvaljujući dogovoru predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Milorada Dodika podignuto na viši nivo.
- Ranije su se Krajišnici u Beogradu okupljali kao da su krivi, to je bila jedna od posljednjih vijesti na nacionalnim dnevnicima. Danas je to potpuno drugačije. Nikada se više ne može dogoditi ni blokada na Drini ni da o akciji „Bljesak“ čujemo u posljednjim minutima dnevnika, a da glavna vijest budu 1. maj i trubači – rekao je Vukelić.
On je naglasio da se tamo, s druge strane rijeke Save, nalazi i rodna kuća blaženopočivšeg srpskog patrijarha Pavla ali i njegova kuća koju je, kako je istakao, više stotina puta sanjao.
- Tamo je i Jasenovac, a akija „Bljesak“ je bila samo nastavak i posljednji čin tog pogroma, tog užasnog zločina nad srpskim narodom – naglasio je Vukelić.
Zaključio je da Srbi treba da izbjegavaju sukobe, čuvaju mir i grade svoju privredu, kao i da se naziru povoljne geopolitičke okolnosti čiji se rezultati već vide.
Obradović Popović: Srpska i Srbija pokazuju da je bol nedjeljiva
Predsjednik Skupštine grada Gradiška Renata Obradović Popović rekla je da ovim obilježavanjem Republika Srpska i Srbija pokazuju da je bol nedjeljiva i da je borba za istinu zajednička.
- I danas smo suočeni sa neistinimama i napadima na slobodarski srpski narod, ali se ti izazovi možemo savladati samo jedinstvom i jačanjem Republike Srpske – rekla je Popovićeva.
Ona je dodala da je Republika Srpska garant opstanka na ovim prostorima i da žrtva stradalih u “Bljesku” ne smije biti zaboravljena.
Cvijanović: Srpska nikada neće dozvoliti da se ugasi sjećanje na stradale
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović rekla je da Republika Srpska, koja je postala siguran dom za mnoge prognane iz zapadne Slavonije, nikada neće dozvoliti da se ugasi sjećanje na stradale Srbe u zločinačkoj hrvatskoj akciji “Bljesak” i naglasila da je obaveza da oni nikada ne budu zaboravljeni.
- Svake godine 1. maja se sjećamo egzodusa srpskog naroda iz zapadne Slavonije tokom zločinačke hrvatske akcije „Bljesak“. Tokom samo nekoliko dana ovo područje je etnički očišćeno, a naši sunarodnici protjerani su sa svojih vjekovnih ognjišta – napisala je Cvijanovićeva na društvenoj mreži “Iks”.
Ona je naglasila da je najtragičnija epizoda ovog užasnog zločina bilo bombardovanje izbjegličke kolone i ubijanje civila, čime je jasno iskazana namjera fizičkog uništenja Srba sa ovog područja.
- Republika Srpska neće nikada dozvoliti da se ugasi sjećanje na ovaj zločin i naše stradale sunarodnike. Neka im je vječan pomen, a svima nama obaveza da ih nikada ne zaboravimo”, poručila je Cvijanovićeva.
Polaganje vijenaca
Kod spomen-obilježja posvećenog ubijenim srpskim civilima i vojnicima iz Zapadne Slavonije položeni su vijenci i cvijeće povodom obilježavanja 31 godine od pogroma Srba u hrvatskoj zločinačkoj akciji “Bljesak”.
Vijenac su u ime Republike Srpske položili predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Radan Ostojić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH, te ministri u Vladi Republike Srpske.
U ime Srbije vijence su položili državni sekretar u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Nikola Vukelić i predstavnici Generalnog konzulata Srbiju u Banjaluci.
Cvijeće su položili srpski predstavnici u institucijama BiH, rukovodstvo Gradiške i susjednih gradova i opština, Udruženja građana “Jadovno 1941”.
Poštu su odale i porodice Srba stradalih u zapadnoj Slavoniji, predstavnici Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije, udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, delegacije Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka i predstavnici gradskih udruženja i građana.
Prethodno je služen pomen za 263 ubijena Srbina u ovoj zločinačkoj akciji.
Obilježavanje ovog događaja od republičkog značaja organizuje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.
Parastos u Beogradu
U Beogradu je danas služen parastos za 283 Srba ubijenih u hrvatskoj zločinačkoj akciji “Bljesak”, u kojoj je 1. maja 1995. godine iz zapadne Slavonije protjerano više od 15.000 ljudi.
Parastos je služen u Crkvi Svetog Marka, a vijenci su položeni na spomenik žrtvama ratova devedesetih godina u Tašmajdanskom parku.
Osim članova porodica poginulih i nestalih, rodbine i prijatelja, parastosu su prisustvovali ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski i predstavnici Komesarijata za izbjeglice, grada Beograda, udruženja porodica poginulih i nestalih, kao i prognanih Srba iz Krajine.
Stamenkovski je rekla da za krajiške Srbe danas nije praznik rada kao za većinu građana, zato što 1. maj za njih predstavlja sjećanje na bolan trenutak i zločin bez kazne.
Ona je podsjetila da su Srbi iz zapadne Slavonije na današnji dan prije 31 godinu protjerani sa vjekovnih ognjišta, uprkos tome što su ih obezbjeđivali “plavi šljemovi” iz vojnog kontingenta UN, koji i nisu bili šljemovi štita za krajiške Srbe, koji su doživjeli velika stradanja i egzodus.
Stamenkovski je istakla da je među stradalima u hrvatskoj akciji “Bljesak” bilo osmoro djece i 56 žena, kao i starih i nemoćnih lica, dodajući da to pokazuje da je proljeće 1995. godine za Srbe u zapadnoj Slavoniji bilo sumrak.
- Prvi put su Srbija i njene institucije uvrstile to stradanje našeg naroda u kalendar državnih ceremonija, jer želimo da damo institucionalni pečat kulturi pamćenja i onom što se dogodilo u operaciji nazvanoj „Bljesak“ – rekla je Stamenkovski uoči parastosa.
Ona je naglasila da je stradanje porodice Vuković najupečatljiviji primjer zločina hrvatskih snaga od 1. do 3. maja, 1995. godine, koja je izgubila osam članova, a među njima i troje djece.
- Mi danas odajemo poštu svima njima, ali i poručujemo da takav zločin više nikada ne sme da se ponovi i da više nikada ne smemo dopustiti pogrome i progone Srba i gašenje naših vekovnih ognjišta – poručila je Stamenkovski.
Predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginulih lica “Suza” Dragana Đukić ukazala je da se i 31 godinu nakon akcije “Bljesak” još oko 80 lica vodi kao nestalo i da nema nikakvih saznanja kada bi moglo da dođe do identifikacije.
- U proces traženja nestalih duboko je upletena politika, a kada su srpske žrtve u pitanju, traženje nestalih zavisi od političke volje u Hrvatskoj. Zna se gdje je koja osoba stradala nakon ove zločinačke akcije i postoje registrovane grobnice. To bi moglo da se riješi preko noći, ali nema dobre volje kada se zna da je riječ o srpskim žrtvama – rekla je Đukićeva.
Ona je istakla da je porodicama nestalih najteže, jer ni nakon tri decenije ne mogu da sahrane posmrtne ostatke najmilijih i još žive u bolnoj neizvjesnosti.
Predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas” Savo Štrbac ukazao je da je u agresiji Hrvatske na zapadnu Slavoniju stradalo 114 civila, među kojima su i žene i djeca, što pokazuje da je riječ o zločinu koji ni nakon 31 godinu nije kažnjen.
Štrbac je podsjetio da su podnošene krivične prijave i u Srbiji i u Republici Srpskoj, pa i u samoj Hrvatskoj, ali da to nije odmaklo dalje od pretkrivične faze.
- I sami hrvatski borci svojevremeno su podnijeli krivičnu prijavu protiv jednog svog komandanta brigade. On je naredio snajperisti da puca u civila koji je pretrčavao put i ubio ga kao zeca. Ti njihovi borci su svjedočili, ali je njihovo tužilaštvo odbilo zahtjev, uz obrazloženje da su to uobičajeni postupci u ratnim situacijama – pojasnio je Štrbac.
On je naglasio da su organi Republike Srpske prikupili najviše dokumentacije i podnijeli krivične prijave protiv 14 hrvatskih komandanata, koje su 2021. godine dostavili hrvatskim organima da nastave postupke.
- Do toga nije došlo, jer su Hrvati to brzo vratili nazad, uz obrazloženje da iz te dokumentacije ne proizilazi da su počinjeni bilo kakvi zločini – rekao je Štrbac.
Milan Vujić
