Četverogodišnja kazna na koju je Vrhovni sud osudio Mihajla Hrastova za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice ljudi preblaga je, ocijenili su danas predstavnici triju udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava.
Vrhovni sud je propustio priliku utvrditi jesu li u tom zločinu sudjelovali i drugi počinitelji, kako tvrde svjedoci, ocijenili su danas predstavnici triju udruga koje se bave zaštitom ljudskih prava.
Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava upozorio je da se sudovi 20 godina nisu uspijevali odlučiti je li Hrastov kriv.
‘Čovjek može biti ili ne biti kriv, ali teško da je četiri godine zatvora adekvatna kazna za ubojstvo 13 ljudi', rekao je Pusić na konferenciji za novinare.
Zaključio je da je riječ o blagoj neurozi, od koje hrvatsko pravosuđe boluje još otkada su smatrani nepodobnima zbog svoje nepotkupljivosti.
Ustvrdio je i da sudovi svoju nepravednost pokazuju presudama protiv nedužnih ljudi, a kao primjer je naveo presudu protiv Mirka Graovca.
I Veselinka Kastratović smatra da se Vrhovni sud u presudi izrijekom morao izjasniti vjeruje li ili ne vjeruje preživjelim žrtvama da je na Koranskom mostu, na kojem je 1991. počinjen zločin, uz Hrastova bilo još počinitelja.
Upozorila je i da tijekom suđenja ni jednom nisu s pijetetom pročitana imena žrtava, koje su, ističe, imale pravo na suđenje, ako su počinile nešto protiv RH.
Vesna Teršelič iz udruge Documenta predstavila je i izvješće o suđenjima u razdoblju od svibnja do kolovoza 2012., koje kao pozitivne aspekte ističe započinjanje rasprava u nekoliko predmeta ratnih zločina, odluku Vrhovnog suda na temelju koje je moguće nadoknaditi štetu žrtvama ratnih zločina i kada je počinitelj nepoznat te izjave premijera Zorana Milanovića i predsjednika Ive Josipovića na proslavi obljetnice ‘Oluje’.
Upozorava, međutim, da je velik broj pripadnika srpskih postrojbi optuženih za ratni zločin nedostupan hrvatskom pravosuđu, što, ističu, ukazuje na potrebu poboljšanja regionalne suradnje.
Povezani tekstovi
