NA porušenoj Baniji, devet mjeseci nakon razornog potresa čije posljedice država ne sanira, razgovarali smo s Brankom Bakšić Mitić, dogradonačelnicom Gline iz redova srpske nacionalne manjine i humanitarkom iz udruge Ljudi za ljude.
Nije zadovoljna kako se obnova odvija. Krivi tradicionalno sporu birokraciju koja sada doslovce ugrožava živote. Branka izražava i zabrinutost hladnijim vremenima koja dolaze jer se nakon kiša ljudi u kontejnerima bude u krevetima punim vode. A još je gore onima što spavaju u oštećenim kućama i kamp-prikolicama.
Situacija na Baniji nije dobra, a uskoro bi mogla biti još i gora.
U nastavku donosimo razgovor s dogradonačelnicom Gline. Pitanja su podebljana i u većem fontu.
Što je trenutno najveći problem na Baniji?
Najveći je problem što će ljudi i ovu zimu, deset mjeseci nakon potresa, dočekati u kontejnerima koji prokišnjavaju, a meteorolozi najavljuju duži period oborina. Evo bila sam danas kod žene, kaže, “meni svaki put kad pada kiša, krevet bude pun vode”. Da se mi razumijemo, ti kontejneri nisu ni namijenjeni za stanovanje, već za skladištenje. To su kontejneri bez sanitarnog čvora.
Oni koji ga i imaju, nisu priključeni na vodu i odvodnju. Sad Stožer civilne zaštite to popisuje i ide se na priključenje, ali pazite, prošlo je devet mjeseci od potresa, a to je nešto što smo mi trebali napraviti treći mjesec nakon potresa. Noćas najavljuju kišu, kreveti će i dalje biti puni vode. Ali što je najžalosnije još puno ljudi nema kontejnere. Nisu ih uopće dobili.
Dolaze hladniji dani. Kako bi ljudi iz kontejnera koji prokišnjavaju trebali iznaći sredstva da plate grijanje?
Trenutno ljudi podnose zahtjeve za otpis struje za pet mjeseci, od svibnja do rujna. Znamo da Nacionalni stožer ima evidenciju koliko je kuća s crvenim, koliko sa žutim naljepnicama, tako da ne znam uopće zašto se šalju računi, zašto se šalju te rate da bi ljudi trebali podnositi zahtjeve za otpis? U prvom periodu Elektra je poslala račune, ali je napisala da su otpisani da ljudi ne moraju ništa platiti, ali u ovom periodu ljudi moraju podnositi zahtjeve, a dosta njih to i ne zna.
Kako ste vi zadovoljni s onim što je država napravila od potresa do danas?
Moram reći da nisam zadovoljna. Država se trudi, ali to je sve presporo. Opet mijenjaju Zakon o obnovi, bit će gotov krajem listopada, mi smo to trebali promijeniti odmah kad smo vidjeli da zakon ne štima. Država je obnovila dimnjake, ali to nije kompletna obnova, nego samo popravak. Država do sad nije napravila niti jednu kuću. S tim nisam zadovoljna, mislim da smo prespori.
Država ne pomaže, no odmaže li? Otežavaju li obnovu ona naša čuvena administracija i silna birokracija?
Vlasnica kuće koju je potres oštetio, prije četiri mjeseca podnijela je zahtjev za uklanjanjem tog objekta. Imamo ekipu iz Splita koja joj želi donirati pravu, trajnu kuću i sad, da se ona napravi, treba prvo ukloniti ostatke ove potresom oštećene kuće, no mi nikako da dobijemo tražene papire i da se to sruši. Žena ima četvero djece. Sve je spremno da dobiju krov nad glavom, ali mi zbog papirologije ne možemo srušiti njenu staru kuću. I ja molim Stožer i nema kome nisam pisala, ali to jednostavno ne ide. To bi nam trebao biti prioritet. Ja već za tu ženu molim i Stožer i sve, ali još se kuća nije srušila.
Ako ona ignorira državu i sad na svoju ruku sruši tu ionako potresom srušenu kuću, onda bi mogla dobiti kaznu?
Tako je. Ljudi se ne usude, nemaju novca da prežive, a ne da još plaćaju kazne za rušenje već srušene kuće. Sad nam je bio tamo statičar iz Zagreba koji kaže da postoji mogućnost da se ostaci kuće sruše na bunar, a to je njima jedini izvor pitke vode, razumijete, oni ostaju bez vode.
Stanovnici kažu da se ništa ne obnavlja, da radnici koje vidimo samo čiste. Obnavlja li se išta?
Ma ne, ništa se ne obnavlja. Što se tiče države, ne obnavlja se ništa. Rade se samo popravci dimnjaka, to nije obnova, ne obnavlja se ništa. Mi iz inicijative Ljudi za ljude smo uz veliku pomoć privatnih donatora od raznih udruga, klubova, fizičkih osoba napravili 38 kuća, što drvenih, što montažnih.
Srbija je najavila izgraditi kuće stanovnicima.
Tako je, bila sam 18. rujna u Gradu Beogradu, zamjenik gradonačelnika je najavio da će u Glini napraviti 34 kuće, trajne i montažne. Oni žele da to sve bude gotovo do 31. prosinca. To je državi 34 kuće manje, ali ja se opet bojim da će biti problema s rušenjem postojećih objekata. Nadam se da će to ići brže i kako treba.
Srbija na Baniji gradi 34 kuće, to je, koliko, 34 više nego što je Hrvatska izgradila?
Neću komentirati.
U Glini vlada pustoš, kao i u Petrinji, teško je zamisliti kako je u manjim selima. Čujemo da ljudi odlaze.
Mi ćemo se jako razočarati na ovom popisu stanovnika jer ljudi nema. Odselili su. Stariji su umrli. Danas je jedna žena, onkološka bolesnica, umrla u kontejneru čekajući da joj se izgradi kuća. Na terenu je strašno.
Andrea Topić
Povezani tekstovi
