Unatoč protivljenju Austrijske biskupske konferencije, Katolička crkva u Hrvatskoj, ali i službene vlasti Republike Hrvatske i ovog će svibnja u Bleiburgu održati misu za pripadnike ustaško-domobranskih postrojbi i civile, koji su 1945. izručeni partizanima, a mnogi kasnije likvidirani na križnim putevima, najavio je medijima njemačkog govornog područja Želimir Puljić, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup.
Nedavno je Austrijska biskupska konferencija potvrdila nedavnu odluku dijecezanskog upravitelja biskupije Gurk-Klagenfurt da ove godine ne dopusti slavljenje mise zadušnice na bleiburškom polju, a to je javno potvrdio i kardinal Christoph Schönborn, koji je tada upozorio kako „ne može zabraniti dolazak hodočasnika na Bleiburg, ali misu može, i ova odluka je nepromjenjiva”.
Čak i tamošnje lokalne vlasti razmišljaju o zabrani skupa, ali ta odluka još nije donijeta, za razliku od crkvene. Ako je tako, onda bi odluka HBK da se bleiburška misa održi pod svaku cijenu mogla izazvati ozbiljan skandal, a upravo to je najavio nadbiskup Puljić:
- Komemoracija u Bleiburgu, 18. svibnja 2019., je zakazana i bit će održana kao i do sada pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, uz uobičajene molitve, s odrješenjem za pokojne i svetom misom, koju ove godine neće predvoditi hrvatski biskup, već svećenik, ukoliko se odluka biskupije Gurk-Klagenfurt u međuvremenu ne promijeni, glasio je eksplicitan odgovor u intervjuu s predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskupom Želimirom Puljićem za Die Tagespost.
Očito je izabran pravi medij za ovakvu poruku jer Die Tagespost je desno-katolički tjednik, čvrsto povezan s Opus Deijem.
Puljić je iskoristio intervju za napad na biskupiju Gurk-Klagenfurt, pa se okomio na ‘jednostrano političko tumačenje povijesti’ kakvo smo ‘imali u komunizmu i danas je vrijeme kada se konačno možemo suočiti s povijesnom istinom i odgovornošću svih sudionika i promatrača velike tragedije koja je hrvatski narod zadesila za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata’.
- U tom vidu je odluka dijecezanskog upravitelja Guggenbergera obradovala one koji ne vole Crkvu i ne priznaju stradanje Hrvata u tom teškom vremenu završetka rata. Zato smo očitovali svoje neslaganje, optužio je predsjednik HBK.
Ovo postaje prvorazredni sukob katoličke crkve u Hrvatskoj i Austriji, ali i međudržavni problem jer je Sabor u ulozi pokrovitelja mise koja nije dopuštena.
Povezani tekstovi
