Optuženici, njih šestorica koji su 1991. bili u zrakoplovstvu JNA, nedostupni su hrvatskom pravosuđu jer žive na području Srbije
Skoro 35 godina otkako je JNA zračnim napadom pokušala dekapitirati tadašnje novoizabrano vodstvo Republike Hrvatske, te pet i pol godina otkako je Državno odvjetništvo podignulo optužnicu u tome slučaju, danas je na zagrebačkom Županijskom sudu počelo suđenje za raketiranje Banskih dvora u listopadu 1991. godine.
U napadu, kojemu je primarni cilj bila eliminacija tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana, ali su napadnuti i tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić te predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ Ante Marković, s kojima je Tuđman bio u istoj sobi, na kraju je smrtno stradao slučajni prolaznik koji se zatekao na terasi obližnjeg restorana, a još četvero civila je ozlijeđeno.
Optuženici, njih šestorica koji su 1991. bili u zrakoplovstvu JNA, a prvookrivljeni Ljubomir Bajić imao je i čin general-bojnika, nedostupni su hrvatskom pravosuđu jer žive na području Srbije, a od početka ovoga postupka za njima su raspisane međunarodne tjeralice i europski uhidbeni nalozi.
Svi su, međutim, tijekom istrage ispitani zamolbenim putem u Beogradu te se svi odreda brane šutnjom. Premda je optužnica u ovome slučaju potvrđena još u prosincu 2022. godine, od tada se vodila bitka oko pitanja postoje li uvjeti da se optuženicima sudi u odsutnosti, a budući da su hrvatski zakoni i sudska praksa jako rigorozni po tome pitanju. Tek nedavno konačnom odlukom Visokog kaznenog suda to je pitanje riješeno te je suđenje moglo početi.
Na današnjem prvom ročištu iskristaliziralo se i koji će biti temeljni problem predstojećeg postupka. Naime, kao i u slučaju okrivljenika, veliki broj ključnih svjedoka optužbe također se nalazi u Srbiji te su oni tijekom istrage također bili ispitani zamolbenim putem. No sada bi trebali biti ispitani opet i to neposredno, odnosno mora ih moći ispitivati i sud.
Premda je Državno odvjetništvo danas predložilo da se za određeni broj svjedoka njihov iskaz iz istrage samo pročita, obrana se tome usprotivila tražeći neposredno saslušanje tih svjedoka, a sud je na kraju prijedloge obrane i prihvatio te će sada započeti borba da se ta ispitivanja i provedu u djelo. Najprije će im biti poslani pozivi za dolazak na suđenje u Zagreb, no ukoliko se to ne ostvari, morat će se razmotriti mogućnost da ih se sasluša „na daljinu“, odnosno videovezom. No, dok bude trajala ta pravosudno-diplomatska bitka, sud je odlučio početi provoditi one dokaze za koje ne treba međunarodna pravna pomoć.
Tako će se na sljedećem ročištu, koje je zakazano za 22. rujna, najprije trebati pročitati dokumentacija, ali i pogledati videosnimke intervjua koje je 2017. prvookrivljeni Bajić dao N1 televiziji i Radiju Slobodna Evropa, te njegovo gostovanje u srbijanskoj emisiji „Ćirilica“, a u kojima je Bajić de facto priznao kako je on osoba koja je naredila bombardiranje Banskih dvora, no on spori da je to bio ratni zločin, već tvrdi kako se radilo o legitimnoj ratnoj operaciji. Osim materijalnih dokaza, na sljedećim ročištima trebali bi biti ispitani i svjedoci koji žive u Hrvatskoj, a među kojima je tužiteljstvo danas predložilo i bivšu ministricu pravosuđa Vesnu Škare Ožbolt, koja se 1991. nalazila u Banskim dvorima u trenutku bombardiranja.
Prema optužnici, čitav plan „zračnog atentata“ na Tuđmana osmislile su neimenovane osobe iz vrha tadašnje JNA te su ga preko drugookrivljenog pukovnika Slobodana Jerenića dale na izvršenje Bajiću, koji je bio zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa. Osim njih dvojice, optužen je i Đuro Miličević, koji je kao bojnik bio dozapovjednik 105. lovačko-bombarderskog puka čiji su piloti trebali izvršiti bombardiranje, te satnik Čedo Knežević, koji je bio obavještajac u ratnom zrakoplovstvu i koji je izvršitelje izvijestio o rasporedu prostorija u kojima bi se u navedeno vrijeme trebao nalaziti Tuđman.
Također su optužena i Ratko Dopuđa i Davor Lukić, dvojica pilota koji su, prema optužbama, izvršili sam napad doletjevši na supergalebovima G-4 i zasuvši Banske dvore najprije avionskim bombama, a zatim i nevođenim raketama.
