HAG – Predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron rekao je da je od 19 preminulih haških optuženika u pritvoru umrlo njih šest, tri na odsluženju zatvorske kazne u drugoj zemlji, a deset ih je preminulo prije izručenja Hagu.
On je za “Glas Rusije” naglasio da podržava zatvaranje Haškog tribunala na legalan način i uz poštovanje zakona i prava okrivljenih, ali je odbio da govori o posljednjim događajima u Hagu, između ostalog i početku suđenja Ratku Mladiću, objasnivši da nije ovlašćen da komentariše tekuće slučajeve.
Meron je rekao su u pritvoru umrli Đorđe Đukić, Slavko Dokmanović, Milan Kovačević, Slobodan Milošević, Momir Talić i Mehmed Alagić.
Troje je umrlo van haškog pritvora, odnosno u zemljama gdje su služili kazne, a to su Milan Babić, Rasim Delić i Miroslav Deronjić.
Deset ih je umrlo prije izručenja Haškom tribunalu, a to su: Stipo Alilović, Janko Bobetko, Goran Borovnica, Simo Drljača, Dragan Gagović, Janko Jančić, Nikica Jančić, Slobodan Miljković, Željko Ražnatović Arkan i Vlajko Stojiljković.
Meron je rekao da svaki optuženi prije nego što bude oglašen krivim ima pravo na presumpciju nevinosti, te da se i Milošević nalazio pod pretpostavkom nevinosti, odnosno – pošto je umro formalno nema razloga da se smatra krivim.
Meron je negirao da SAD finansiraju 90 odsto Haški tribunal, navodeći da Amerika, kao i druge zemlje, uplaćuje sredstva u budžet UN-a i da ona iznose 22 odsto.
Meron je rekao da ne sumnja da će se odnosi između Srbije i Haškog tribunala stalno poboljšavati te da je on optimista po tom pitanju i da ohrabruje činjenica da više nema onih koji se skrivaju od međunarodnog pravosuđa.
On je dodao da Hag sarađuje sa Srbijom i da je spreman da, ako Beograd bude zainteresovan, otvori informativne centre u kojima bi studenti prava ili advokati mogli da imaju pristup stenogramima ovog suda.
Meron je podsjetio da Tribunal razmatra samo ličnu krivičnu odgovornost i dodao da ovaj sud kritikuju jednako sve strane koje su učestvovale u konfliktu u bivšoj Jugoslaviji.
“Ja ću odlučno odbacivati pripisivanje veće krivice bilo kojoj etničkoj grupi, Srbima ili nekim drugima. Od toga nema nikakve koristi. Svakome ko je izvršio ozbiljan zločin i ko je optužen mora da se sudi, i to na osnovu presumpcije nevinosti”, rekao je Meron.
On je rekao da politika nikada nije igrala bilo kakvu ulogu u radu Tribunala i da on ne bi ostao nijedan dan u ovom sudu ako bi to bilo tako.
“Ja sam sudija. U mojim godinama se ne pravi karijera nego se služi društvu”, rekao je Meron.
Prema njegovim riječima, od svog osnivanja 1993. godine Tribunal je podigao zvaničnu optužnicu protiv 161 osobe, od čega je za 126 lica već izrečena presuda, a nastavlja se suđenje povodom 35 slučajeva, dok jedna osoba čeka početak zasjedanja, 17 slučajeva se nalazi na razmatranju, a u pogledu 17 su uložene žalbe.
On je dodao da Hag računa da će završiti svoj rad do 31. decembra 2014. godine, dok će Međunarodi rezidualni mehanizam početi da radi od 1. jula 2013. godine, tako da će neko vrijeme ta dva suda postojati istovremeno.
Prema njegovim riječima, ako je žalba na presudu podnesena do 1. jula 2013. godine, predmet će ostati u nadležnosti Haškog tribunala, a ako je podnijeta poslije tog datuma, preći će u kompentenciju Rezidualnog mehanizma.
Meron je naveo da će biti novina to što kod Međunarodnog rezidualnog mehanizma sudije neće primati fiksnu platu, nego će biti plaćane za one dane koliko rade.
Povezani tekstovi
