Hrvatsko ministarstvo pravosuđa odredilo da vlasnici nekretnina u toj zemlji mogu biti građani Republike Srpske, ali ne i oni iz Federacije BiH
Banjaluka – Ni nekoliko dana posle vesti o tome kako je hrvatsko Ministarstvo pravosuđa omogućilo građanima Republike Srpske kupovinu nekretnina u toj zemlji „bez ograničenja”, za razliku od stanovnika Federacije BiH kojima je to pravo uslovljeno, nema jasnog objašnjenja kako i zašto je do toga uopšte došlo.
U delu javnosti to je prepoznato i kao „podela” zemlje pa čak i „kažnjavanje Bošnjaka” koji su „sada jedini u BiH koji nemaju to pravo”, jer su stanovnici RS, a odranije i Hrvati iz BiH, jedini koji odsad mogu biti vlasnici nekretnina u Hrvatskoj.
Tako je, ukratko, shvaćena Informacija o uzajamnosti u sticanju prava vlasništva nekretnina između Republike Hrvatske i ostalih država, koja je objavljena na sajtu Ministarstva pravosuđa. U tom se dokumentu, naime, na spisku među ostalim državama nalazi i BiH, ali razvrstana u tri različite kolone.
U koloni za BiH-RS navodi se pravilo po kojem „uzajamnost postoji (bez ograničenja)”, dok u odvojenim rubrikama za FBiH i Brčko piše da „uzajamnost za fizičke osobe postoji uz uslov da u Hrvatskoj stalno borave ili obavljaju dopuštenu delatnost, a za pravne osobe pod uslovom da obavljaju delatnost u Hrvatskoj”.
„Nikom nije jasno zašto se to desilo, pa neki misle da Hrvatska time onemogućava Bošnjake da kupuju nekretnine, a drugi da ih Hrvatska kažnjava zbog ‘lošeg’ odnosa prema Hrvatima u Federaciji BiH”, interpretira Radiotelevizija RS.
Previđajući da su imovinski odnosi po Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH dodeljeni u nadležnost entiteta, u Federaciji BiH drugačije čitaju hrvatsku regulativu, pa tako, između ostalog, sarajevski portal „Kliks” tim povodom navodi kako je Vlada Hrvatske, uprkos tome što je država BiH međunarodno priznata, „podelila zemlju na administrativno-teritorijalne delove” i omogućila „samo stanovnicima s mestom prebivališta u RS kupovinu nekretnina u Hrvatskoj”.
Ovaj portal navodi da „Hrvatska tretira RS na drugačiji način” pa podseća i na to kako Hrvati iz BiH imaju pravo kupovati nekretnine u toj zemlji. „Kliks” stoga postavlja pitanje na koga se ta ograničenja odnose?
Niko iz Saveta ministara BiH portalu „Kliks” nije bio dostupan za komentar na ovu temu, ali je to uradio opozicionar Saša Magazinović iz SDP, koji je to doživeo kao „šokantno” jer mu ovo izgleda „kao da Hrvatska želi sprečiti Bošnjake da kupuju nekretnine”. Iskoristio je priliku da podseti na nedavni slučaj kada je tvrdio da „BiH treba poštovati sama sebe i zamoliti komšije da ne pomažu BiH dok ih to ne zamoli”, rekavši kako ga je tada zbog toga „verbalno napao poslanik iz reda (Izetbegovićeve) SDA”. Magazinović pri tome misli na deklaraciju ironičnog sadržaja koju je inicirao podstaknut zahtevima iz Zagreba za „federalizaciju BiH”, kojom je planirao da BiH od Hrvatske zatraži da „u svrhu pružanja ruke pomirenja u regiji, razmotri mogućnost davanja statusa konstitutivnog naroda Srbima” čiji je broj „drastično smanjen u toku ratnih sukoba devedesetih godina”.
„Ova hrvatska regulativa nema veze s pravima srpskih povratnika i proteranih osoba iz Hrvatske, reč je u uobičajenoj svetskoj praksi uvažavanja imovinskih reciprociteta”, pojasnio je za naš list Savo Štrbac, direktor Informaciono-dokumentacionog centra „Veritas”.
Povezani tekstovi
