D.I.C. Veritas

Politika, 23.06.2020, Hoće li srpski sud potvrditi hrvatsku nepravdu

U javnosti se govori da je doneta presuda koja može naneti veliku štetu državnom budžetu, a predsednica PAS-a naglašava da ne može da komentariše odluku koja još nije izašla iz suda

Javnost strepi da će srpsko pravosuđe priznati odluke hrvatskog suda i legalizovati konfiskaciju srpske imovine u Hrvatskoj, a Zagreb upravo ispostavlja Beogradu nove zahteve za naplatu, saznaje „Politika”. U beogradskom pravosuđu se šapuće da će Privredni apelacioni sud (PAS) treći put da presudi u korist Hrvatske, uprkos tri prethodne odluke prvostepenog Privrednog suda u Beogradu o nepriznanju strane sudske odluke. Reč je o prinudnoj naplati 100.000 evra u korist Privredne banke Zagreb.

I dok pojedini mediji pišu o „sprezi srpskih sudija sa hrvatskom otimačinom”, „Politika” se zvanično obratila predsednici Privrednog apelacionog suda Jasminki Obućini. Upitana da li je sud zaista odlučio da prizna hrvatsku presudu, predsednica PAS-a ne daje odgovor već uzvraća pitanjem kako je novinar došao do informacije o presudi koja nije ekspedovana iz suda, a zatim navodi da je nedozvoljeno da ona iznosi bilo kakve stavove u pogledu odluke koja nije objavljena.

Javnost u čitavom regionu već duže vreme intrigira mogućnost da Hrvatska, posle otimanja srpske imovine, naplati i troškove sudskih postupaka, koji se mere milionima evra, i to uz pomoć srpskog pravosuđa. Zato još više iznenađuje činjenica da su novinari iz Srbije saznali za donošenje odluke u beogradskom sudu od sagovornika iz Hrvatske.

„Politika je imala uvid i u najnoviji zahtev Hrvatskog državnog odvjetništva prema Jugobanci, koji je u Srbiju stigao 7. juna. Tim zahtevom traži se isplata sledećih sudskih troškova u iznosu od 651.000 kuna, što je novih 86.000 evra potencijalnog nameta za državni budžet Srbije.

– Postavlja se pitanje da li je Hrvatska ohrabrena odlukama Privrednog apelacionog suda, imajući u vidu da je Privredni sud u Beogradu, kao prvostepeni, do sada bio dosledan u svom stavu da odbije priznanje sudske odluke iz Zagreba – kaže advokat Ivan Simić, stručnjak za pitanja sukcesije i autor više stručnih radova na ovu temu.

Sudija prvostepenog suda Ivanka Kozić Knežević je u sve tri odluke, kako naglašava, dosledno i argumentovano utvrdila i obrazložila postojanje takozvanog podeljenog reciprociteta, što znači da Hrvatska i Srbija međusobno priznaju gotovo sve sudske odluke, izuzev onih koje se zasnivaju na dijametralno suprotnoj primeni Sporazuma o sukcesiji – međudržavnog sporazuma koji u hijerarhiji pravnih akata ima jaču pravnu snagu od lokalnih zakona.

U istoj pravnoj situaciji, u slučaju privatnog preduzeća „Mladost turist”, PAS nije dozvolio priznanje hrvatske presude, a u slučaju Jugobanke već dva puta ukida odluke prvostepenog suda o nepriznanju i „krčka” drugačiju presudu koja bi mogla da ima teške posledice i po budžet Srbije i po dostojanstvo pravosuđa.

Vrednost troškova svih postupaka koje je Jugobanka izgubila u Hrvatskoj je viša od milion evra. Ako imamo u vidu da su najveći poverioci ove banke u stečaju upravo budžetska preduzeća i budžet Republike Srbije, onda je jasno da je krajnji dobitnik – budžet Republike Hrvatske na štetu budžeta Republike Srbije.

– Neverovatno je da sud republičkog ranga, iz koga se sudije biraju za Vrhovni kasacioni, pa i za Ustavni sud, ovo pravno pitanje svodi na puku formalnost. Ukoliko naša pravosudna elita nema kapacitet da zaštiti pravni poredak Srbije, onda nam ne preostaje ništa drugo nego da ih uputimo kod hrvatskih kolega na edukaciju – navodi advokat Milica Nicović.

Ukupna vrednost otete imovine srpskih preduzeća i banaka meri se milijardama evra. Hrvatska je konfiskovala odmarališta, hotele, poslovnice i prodavnice, ali i sredstva naših banaka kojima sada upravljaju hrvatske banke na osnovu odluka hrvatske vlade. U bilans oduzete imovine ulaze i velika potraživanja prema hrvatskim preduzećima po osnovu nevraćenih kredita srpskim bankama.

Sa druge strane, hrvatskim zahtevima za vraćanje imovine je udovoljeno pred srpskim sudovima i dodeljeno im je gotovo sve što su tražili. Kako na ovakvu situaciju gleda međunarodno pravo, pitali smo profesora dr Dejana Mirovića.

– Ako bi sudovi u Srbiji priznali hrvatske odluke o otimanju imovine, to bi pokazalo da se progon Srba i oduzimanje imovine u regionu odvija uz prećutnu saglasnost Beograda koji, zarad nekih meni potpuno netransparentnih i nerazumljivih motiva, ne štiti interese svojih sunarodnika na diplomatskom i pravnom planu. Priznanje sudskih odluka Hrvatske i poziv Milu Đukanoviću da poseti Beograd, iako progoni SPC u Crnoj Gori, najpoznatiji su primeri za takve neshvatljive postupke – kaže prof. dr Dejan Mirović.

Priznanje hrvatskih presuda, koje su u suprotnosti sa međudržavnim sporazumom, bilo bi najzad i loša poruka građanima, ne samo Srbije nego i čitavog regiona, jer bi to značilo priznanje nepravde i otimačine koja se sprovodi u najmlađoj članici Evropske unije.

 Simić: Odluka za anale

– Sporazum o sukcesiji, u aneksu „G”, propisuje da je ništav svaki prenos pokretne i nepokretne imovine koji je nastao posle 31. decembra 1990. godine, pa je zato stav suda u Zagrebu o navodnoj zastarelosti potraživanja Jugobanke u apsolutnoj suprotnosti sa Sporazumom o sukcesiji, jer je aksiom prava da – ništavost ne zastareva. Zato odluka Privrednog suda u Beogradu, koja je sada na preispitivanju, jeste upravo odluka koja bi morala ući u anale Pravnog fakulteta, bez obzira na to kako PAS bude odlučio – kaže advokat Ivan Simić.

 

Aleksandra Petrović

 

 

 

Povezani tekstovi

facebooktwittergoogle_pluslinkedinmailfacebooktwittergoogle_pluslinkedinmail

Komentari su isključeni.